HLUBOKA NA VLTAVI - Ministri vanjskih poslova zemalja članica Europske unije potvrdili su u subotu na kraju neformalnog dvodnevnog sastanka europsku perspektivu zemalja zapadnog Balkana, a napredak svake od njih ovisit će o ispunjavanju kriterija.

"Sudionici su ponovno potvrdili europsku perspektivu zapadnog Balkana. Priznaju da se napredak svake zemlje prema Europskoj uniji mora temeljiti na individualnim zaslugama i strogim uvjetima u provedbi potrebnih političkih i gospodarskih reformi", stoji u izjavi predsjedništva EU-a nakon završetka neformalnog sastanka ministara vanjskih poslova zemalja članica EU-a, na kojem je zapadni Balkan jedna od ključnih tema.

Ministri vanjskih poslova zemalja članica EU-a okupili su se u petak i subotu na neformalnom sastanku u češkom mjestu Hluboka na Vltavi.

Prvi dan ministri su razgovarali o nekoliko vanjskopolitičkih tema - Bliski istok, Afganistan, a u subotu je rasprava u cijelosti posvećena proširenju i zapadnom Balkanu.

Riječ je o sastanku koji se u europskom žargonu naziva Gymnich, po imenu dvorca nedaleko od Bonna, gdje je 1974. održan prvi neformalni sastanak ministara vanjskih poslova i koji se od tada održava dvaput godišnje.

"Uspjeli smo se složiti da unatoč gospodarskoj i financijskoj krizi nećemo usporiti proces integracije zapadnog Balkana, pri čemu ćemo zadržati striktnu uvjetovanost", rekao je češki ministar vanjskih poslova Karel Schwarzenberg, čija zemlja trenutno predsjeda EU-om.

Ministri su istaknuli da je "regionalna suradnja zemalja zapadnog Balkana ključni element Procesa stabilizacije i pridruživanja".

Suradnja "pridonosi razumijevanju u regiji i pronalaženju rješenja za pitanja od zajedničkog interesa, u područjima poput energije, prometa, trgovine, borbe protiv organiziranog kriminala i korupcije, povratka izbjeglica i nadzora granica", kaže se u izjavi.

Više ministara vanjskih poslova zemalja članica EU-a istaknulo je da bi oduzimanje perspektive zemljama zapadnog Balkana imalo katastrofalne posljedice za regiju.

"Kada bismo im pred nosom zatvorili vrata - iako mislim da se to neće dogoditi - to bi očito imalo razorne posljedice u regiji. Mislim da to nije opcija", izjavio je švedski ministar vanjskih poslova Carl Bildt.

Bildt, čija će zemlja predsjedavati EU-om u drugoj polovici ove godine, istaknuo je da se Švedska zauzima za proširenje.

"Europska unija se širi još od 1960-tih godina i u tom procesu dvije su stvari uvijek bile nazočne. Uvijek je bio netko tko se protivio ulasku nekog drugog, a nakon toga završavalo je velikim uspjehom za sve", rekao je Bildt.

Britanski ministar vanjskih poslova David Miliband je rekao da je "proširenje u interesu Europe i u interesu zapadnog Balkana".

Luksemburški ministar vanjskih poslova Jean Asselborn rekao je da bi "bila velika politička pogreška pokazati tim zemljama da nisu dobrodošle".

"Ali te zemlje trebaju pomoći i nama u smislu poboljšanja suradnje među njima", dodao je Asselborn.

Belgijski ministar vanjskih poslova Karel de Gucht je povezao proširenje s ratifikacijom Lisabonskog ugovora.

"Jasno da je balkanske zemlje trebaju postati članice EU-a. Jasno je da je potreban Lisabonski ugovor", rekao je De Gucht.