Alkoholizam mladih

Zašto mladi vikendom bezumno piju da se što brže, što djelotvornije opiju (što je opisni prijevod sintagme binge drinking, relativno recentnog društvenog fenomena koji se poput pošasti proširio Europom)? Da bi nakratko zaboravili na duboko potisnut strah od budućnosti? Ili da se što jednostavnije i brže euforično socijaliziraju i uklope među vršnjake?

Možda su te dvije težnje duboko povezane: socijaliziranje znači fokusiranje na sadašnji trenutak, život u prezentu, a ne budućem vremenu od kojeg zapravo strepe. Tako fenomen bezumnog vikend opijanja objašnjava Miguel Benasayag, argentinski disident, francuski psihonalitičar i terapuet koji se upravo bavi mladima u knjizi “Tužne strasti”.

Za mlade danas, smatra Benasayag, budućnost nije puna obećanja, nije svijetla, zanimljiva, uzbudljiva, već mračna, nepredvidljiva; ona ih ugrožava jer osjećaju da na nju zapravo ne mogu utjecati. Takva ideja budućnosti lišava ih svake motivacije za učenje i rad. Ideja odgovornog ponašanja prema svojem tijelu za njih je vrlo apstraktna.

Dakle, u toj situaciji opijanje postaje neka vrsta samoliječenja, instantni zaborav, efikasno sredstvo za ubijanje straha i tjeskoba (nije li znakovito da se danas kod nas u slengu takvo opijanje ili drogiranje naziva “ubijanjem”?).

Brojni slučajevi opijanja mladih do smrti kod nas i u svijetu uzbuđuju javnost. Talijani koji su se uvijek ponosili svojim imidžem “ljudi koji znaju piti” ostali su ovog proljeća zgroženi s nekoliko slučajeva alarmantnog opijanja po rimskim parkovima, pa su naprosto zabranili opijanje na ulici iza 21 sat. Mladi s bocama alkoholnog pića u ruci više se ne vuku ulicama, no tek će vrijeme pokazati koliko je doista ta mjera učinkovita.

Tragedija odlične učenice

Britanski mediji doslovno su bili preplavljeni napisima o javnom opijanju tinejdžera, no slučaj 16-godišnje srednjoškolke Rhone Tavener, koja je u siječnju prošle godine umrla od trovanja alkoholom nakon jedne tinejdžerske zabave, posebno je šokirao javnost.

Inače odlična učenica, nesklona alkoholu i nesmotrenoj zabavi, Rhona se 30. siječnja na tulumu u roditeljskoj kući 17-godišnjeg prijatelja počela zabavljati uz alkohol.

Nisu joj mogli pomoći

Dok su drugi ispijali jabukovaču, votku i pivo, ona je navodno pila Coca-Colu, no u jednom trenutku počela je pijuckati alkohol iz tuđih čaša. Popila bi po gutljaja dva tuđih, različitih napitaka, dok napokon iz boce nije potegla votku, otpivši nešto manje od pola litre. Nešto kasnije prijatelj Aryan Kalipour vidio ju je kako ispada iz mreže za ljuljanje. Shvativši da je bez svijesti, Aryan i drugi prijatelj Adam Rawlinson odlučili su je odvesti kući. Nazvali su i njezine roditelje.

Iako ju je tijekom vožnje Adam u jednom trenutku čuo kako hrče, nadomak njezine kuće dečki su shvatili da Rhona više ne diše. Zaustavili su auto i pružili joj umjetno disanje te misleći da su je uspjeli oživjeti, nastavili su vožnju. Dok su došli do njezine kuće opet je bila bez svijesti, a Rhonini roditelji, Aston i Tracie pokušali su je oživjeti dok su čekali hitnu pomoć. U bolnicu je dovezena sa srčanim zastojem. Priključena je na aparate koje su roditelji nakon četiri dana odlučili isključiti jer nade nije bilo.

Kada je dovedena u bolnicu, Rhoni je u krvi izmjereno 4,5 promila, odnosno pet i pol puta više od tamošnje dopuštene granice za vožnju automobila. Na djevojci nije napravljena obdukcija kako bi se njezini organi mogli donirati.

“Rhona inače nije izlazila van na zabave i pila alkohol i to je ono što nam još više otežava da se pomirimo s njezinom smrću” napisali su prije nekoliko dana u svojoj izjavi roditelji preminule 16-godišnjakinje.

Psuju i udaraju liječnike koji im žele pomoći

Često se događa da pijano dijete prijatelji ostave negdje da leži, nazovu Hitnu i pobjegnu, i ne razmišljaju kakva se tragedija može dogoditi.

Iako u hrvatskim medijima svako malo odjekne vijest o novom slučaju maloljetnog opijanja koje završi ispumpavanjem želuca, automobilskom nesrećom ili “samo” policijskom intervencijom zbog narušavanja reda i mira, nedavni slučaj, kada je 14-godišnji Zadranin drugog dana nove školske godine usred bijela dana završio u bolnici zbog trovanja alkoholom, šokirao je javnost.

Školarac koji je zbog alkoholne intoksikacije doveden već u podne vjerojatno je počeo piti od ranog jutra, zbog čega je završio na ispumpavanju želuca. Iako je prošao bez većih posljedica, na vidjelo je izašao zastrašujući problem s kojim se bori zadarska Opća bolnica.

Šef tamošnje Pedijatrije, dr. Darko Radman, tada je za medije otkrio da je maloljetnički alkoholizam na tom odjelu postao masovna pojava, koja ponekad rezultira i komom.

Posebno uznemirava to što je Radman otkrio da su najčešći pacijenti na ispumpavanju želuca djevojčice, učenice zadarskih osnovnih škola u dobi od samo 13 ili 14 godina.

Strašna je scena kad vam na odjel dođe pijana curica koja ne zna za sebe, povraća, psuje i nogama tuče medicinsku sestru ili liječnika dok joj pokušavaju pomoći. Ta djeca više ne piju vino ili pivo, nego samo žestoki alkohol poput votke koja može zavarati i odraslog čovjeka od sto kilograma, a kako ne bi 13-godišnjake - rekao je Radman za Slobodnu Dalmaciju, napominjući kako djeca često ne znaju kakve mogu biti posljedice njihovih postupaka.

Alkohol je poguban za mladi organizam

U Hrvatskoj ima oko 270.000 alkoholičara i još toliko onih koji prekomjerno piju i ne brinu za posljedice.

- Mladi koji piju velike količine alkohola, što se nerijetko događa vikendom, podložniji su akutnom oštećenju jetre nego odrasli jer se kod njih alkohol brže apsorbira - kaže prof. dr. Rajko Ostojić iz Klinike za gastroenterologiju KBC-a Zagreb. Naglašava da mladi nerijetko piju alkohol s gaziranim pićem koje pospješuje apsorpciju alkohola zbog ugljičnog dioksida, što znači da im je jetra time dodatno ugrožena.

- Alkohol loše djeluje i na mozak ili, bolje rečeno, kod mladih inicira nekontrolirano ponašanje - napominje alkoholog dr. Darko Breitenfeld. Objašnjava kako iz te činjenice može proizaći niz problema, od agresije do neželjenog seksa i raznih infekcija. Ističe i da alkohol djelomično ubija stanice mozga i oštećuje središnji živčani sustav.

- Dugotrajna konzumacija nerijetko dovodi do alkoholne kardiomiopatije ili oštećenja srčanog mišića - naglašava ravnateljica Poliklinike Srčana dr. Mirjana Jembrek Gostović. Napominje da je alkohol opasnost i za krvne žile, odnosno za koronarne bolesti.

Alkoholizam mladih