Hlađenje motora

VELIKE VRUĆINE ne odgovaraju automobilu, posebice ako motor nije ispravan ili mu hlađenje nije učinkovito.

Tako se povećava rizik od opasnog zakuhavanja rashladne tekućine u sustavu hlađenja, a njegova povećana temperatura dodatno zagrijava unutrašnjost kabine. S porastom temperature zraka otežava se hlađenje motora. Smanjenjem temperaturne razlike između rashladne tekućine i okolnog zraka sve se teže odvodi višak topline iz motora.
Svi su motori konstruirani tako da podnose velike vrućine, a kad temperatura rashladne tekućine prijeđe 94 stupnjeva Celzijusa uključuje se ventilator. Kod većine motora pokreće se elektromotorom, koji se uključuje temperaturnim prekidačem.
Skuplji motori imaju dvostupnjeviti ventilator, a drugi se stupanj uključuje na 100°C. U rashladnom je sustavu rashladna tekućina na bazi etilen-glikola, koja je otpornija na visoke temperature od vode.
Rashladni je sustav zatvoren i pod tlakom od 1.3 bara te do 108°C ne dolazi do vrenja rashladne tekućine. Rashladni sustav može postati nepouzdan, posebice kad se ventilator uključuje rijetko ili ako su propusna crijeva i obujmice te se rashladna tekućina gubi. Problem je posebice izražen kod visokih temperatura, kad se vozi u velikim kolonama ili na uzbrdicama. Tada ni ventilator ne može osigurati dovoljno hlađenje.
Zagrijavanje motora povećava korištenje klimatizacijskog uređaja, koji je ugrađen u većini novih automobila. Princip rada klimatizacijskih uređaja zasniva se na sposobnosti rashladnog fluida da prima ili otpušta znatne količine topline kad mijenja agregatno stanje (iz tekućeg u plinovito i obratno).
Kompresor, kojeg pokreće motor, komprimira plinoviti rashladni medij te ga usmjerava u hladnjak, gdje se kondenzira (prelazi iz plinovitog u tekuće stanje), te otpušta toplinu u okolinu uz pomoć ventilatora.
Kako se hladnjak klimatizacijskog uređaja nalazi uz hladnjak motora, njegovim se radom otežava hlađenje i povećava zagrijavanje motora. Problem pogoršava činjenica da motor pokreće kompresor i time povećava opterećenje, a ujedno i zagrijavanje motora. Mnogi u slučaju pregrijavanja motora, u panici odmah gase motor, što je u pravilu pogrešno, a može biti štetno.
Dok motor radi, hladi se rashladnom tekućinom i motornim uljem. Kad se ugasi, trenutačno prestaje hlađenje, a u njemu zaostaje toplina izgaranja.
Naglim gašenjem pri velikom opterećenju nastaje toplinski šok, čime su najviše ugroženi motori s turbopunjačem. Za učinkovito hlađenje važna je ispravnost motora, posebice pumpe rashladne tekućine i ventilatora s termoprekidačem. Probleme može stvarati i prljavština na motoru.
Najštetnije je onečišćenje hladnjaka, jer se otežava izmjena topline i hlađenje motora. Zbog toga je, prije odlaska na put, preporučljivo provjeriti ispravnost motora i temeljito ga oprati sredstvom za čišćenjem i vodom pod velikih tlakom (posebice hladnjak).

Hlađenje motora