Dječji vrtić Krk

Dok nas šestogodišnja Luana ispituje što ćemo napisati o njezinu vrtiću, Nika, Laura i Viktor hvale se kako u ljubičastoj kupaonici imaju čak i tuš. Vole svoj novi šareni vrtić i ponosno nam pokazuju dio objekta u Krku u koji su se klinci i njihove tete uselili početkom listopada.

Pohvale djece i odraslih

- Imamo dva igrališta, a ne jedno. Mi tu možemo van i u papučama. Imamo bicikle i male zahode. A oćeš nas ti stavit u novine? - ispaljuju djeca ko iz topa dok hvale najdraži vrtić, nesvjesni da je djelo riječkih arhitekata Saše Randića i Idisa Turata  već dobilo mnoštvo pohvala odraslih.

Umjesto “kockaste“ zgrade s interijerom u smeđim nijansama, kako često izgledaju naši vrtići, Randić i Turato razigrali su se bojama i oblicima, a inspiracija im je bila upravo grad Krk, njegova stara kamena jezgra.

- Vrtić smo zamislili kao mali grad za djecu. Jedinice predstavljaju kuće tog gradića, dvorišta su njihovi vrtovi, hodnici koji ih povezuju su kale (primorske ulice), a oko kuća su zidine - objašnjavaju Turato i Randić svoj koncept.

Naime, zgradu okružuje kameni zid, svaka od 11 vrtićkih grupa u objektu je dobila posebnu cjelinu s dvorištem koje pak povezuju hodnici dobrim dijelom “obučeni“ u stakla. Hodnici prate nagib terena na kojem je sagrađen vrtić pa među vrtićkim skupinama nema stepenica.

Na krovovima raste mediteransko bilje koje skriva klima-uređaje, a dvorišta su prekrivena obojenom gumom pa nestašni mali otočani mogu padati do mile volje bez opasnosti od većih ozljeda.

Uz mala dvorišta u koja se izlazi direktno iz soba u kojima borave djeca, vrtić ima i jedno veće, “naoružano“ ljuljačkama, toboganima i kojekakvim modernim spravama za igru. Vrtić ima i dvoranu za vježbanje, a da se mislilo na sve, pokazuje i baletna oaza, veliko ogledalo s nisko postavljenom baletnom štangom, da bi se male plesačice mogle propinjati na prstiće.

Parking za kolica

- Naime, cilj je da ovaj objekt djeci služi i u poslijepodnevnim satima, kada bi u vrtiću tete trebale imati satove aerobika, a bude li sreće, istesat će se tu i koja balerina, jer svoj je interes za suradnju već pokazala riječka Baletna škola - govori Irena Žic-Orlić, ravnateljica ustanove Dječji vrtić Katarina Frankopan.

Bit će tu i različitih radionica, a cilj je da prostor bude maksimalno iskorišten, i to za aktivnosti namijenjene djeci - govori ravnateljica koja očito uživa na svom radnom mjestu.

Dok obilazimo zgradu i s arhitektima s guštom spremno isprobavamo razne dječje rekvizite, ravnateljica nam kaže da novi prostor definitivno olakšava rad s djecom jer je u potpunosti prilagođen upravo tome. Ovo je, naime, prvi otočni vrtić građen baš za tu namjenu, ostalih osam i dalje su “podstanari“ u raznim ustanovama.

I djeca su sretna što su se napokon preselila u novu zgradu pa tako četverogodišnja Tara kaže da joj je “ovaj vrtić puno ljepši“.

Zbog male površine parcele, jaslice su smještene na katu zgrade do kojeg vodi široko stepenište. I jaslice imaju izlaz na šarenu “gumenu“ terasu, a njihove su kupaonice opremljene svom silom pomagala za higijenu beba.

Randić i Turato osmislili su i kompletnu opremu i namještaj u vrtiću, a kako kaže Turato, vrtići i škole su objekti kod kojih nema odstupanja jer svaki, i najmanji element treba projektirati.

- To su jedini arhitektonski elementi koji educiraju - govori Turato.

I roditelji su zadovoljni prostorom u kojem njihovi klinici prvode dobar dio dana pa tako tata male Elizabete, Saša Lončarić, ne skriva oduševljenje.

- Prostor je funkcionalan, lijep, a i djeca su izuzetno sigurna - poručuje krčki tata.

U sredini vrtića napravljen je svojevrsni trg, a označena su mini parkirna mjesta - za dječja kolica. Ovaj je prostor zamišljen kao mjesto za različite manifestacije, a u cijeloj zgradi može se izbrojiti oko 2200 kvadrata površine.

Grupica klinaca koja nam opisuje vrtić objašnjava i da su svagdje “mali“ i “veliki“ prozori.

Virenje u ured ravnateljice

- Sve vidimo kroz staklo iza nas, a ono gore je za tete - pokazujuju nam djeca prozore u visini svojih očiju i ona nešto više koja odraslima omogućuju bolji pogled. Ovakva pažnja veseli klince jer bez puno muke mogu proviriti kroz svaka vrata.

No, može se vidjeti i što rade tete u zbornici jer i ta prostorija ima prozor koji gleda na unutrašnjost vrtića, a i ured ravnateljice dostupan je za “virenje“, no samo s glavnog ulaza u zgradu.

Iako je sve šareno i veselo, stropovi vrtića ostali su u boji betona jer, objašnjava Turato, njihova je filozofija praktičnost i ekonomičnost i nije se htjela odaslati kriva poruka, htjeli su izbjeći impresiju razmetanja bogatstvom.

Priču o krčkom vrtiću možda je najbolje zaključiti riječima voditeljice Sunčice Maračić koja je na naš upit da usporedi rad u novom s onim u starom vrtićkom objektu uz smiješak objasnila: - A što znači domaćici dobra kuhinja?

Krk je gotovo u cijelosti sam platio svoj vrtić

Kompletna gradnja krčkog vrtića s opremom koštala je 26 milijuna kuna, a veći dio novca, 22 milijuna, osigurao je Grad Krk dok je ostatak platila država preko Ministarstva mora, prometa i infrastrukture u čijem su resoru otoci. Tandemu Randić i Turato ovo je prvi vrtić, a već su se uhvatili posla s projektiranjem još jednog, u Puli. No, u Krku su i prije ostavili svoj pečat, autori su tamošnje nove osnovne škole.

Dječji vrtić Krk