Dohrana dojenčadi

Kašasta hrana štetna za bebe

DAVATI  DOJENČADI kašastu hranu nakon šestog mjeseca života, prije prijelaza na usitnjenu hranu, neprirodno je i nepotrebno, smatra UNICEF-ova stručnjakinja za brigu o djeci i pojašnjava da takav način prehrane može biti uzrok raznih zdravstvenih problema u kasnijoj životnoj dobi djeteta, a prenose britanski mediji.

Zamjenica direktora UNICEF-ove udruge Baby Friendly Initiative Gill Rapley izjavila je kako djecu do šestog mjeseca života, ako je to moguće, treba isključivo dojiti, a ako nije, treba je hraniti zamjenskim mlijekom i nakon tog razdoblja prijeći na usitnjenu krutu hranu. Među ostalim, rekla je Rapley, na taj način djeca postaju manje izbirljiva kada je riječ o hrani.

Naša je dječja hrana napravljena prema visokim standardima. Za dijete od šest mjeseci imamo kašice, no već za ono od osam mjeseci nudimo krutu usitnjenu hranu. Nipošto roditelje ne uvjeravamo u neistinu

Nino Šajatović iz Vivere
Rapleyjeva se prehranom dojenčadi bavi 25 godina i izdala je priručnik o programu prehrane pod nazivom "Baby-Led Weaning". U više je navrata istaknula kako su njezina istraživanja pokazala da tijekom prvih šest mjeseci dojenčad treba hraniti isključivo mlijekom.

Ako je riječ o majčinu mlijeku, nije potrebna ni voda, a ako se dijete hrani mlijekom u prahu, tada mu se može dodati i nekoliko žličica vode. Istraživanje je također pokazalo da postupno dodavanje kašaste hrane prehrani u prvih šest mjeseci života dojenčeta samo umanjuje prirodnu vrijednost mlijeka te može naškoditi njegovu zdravlju u kasnijoj dobi.

Rapley smatra da su nakon šestomjesečnog životnog razdoblja djeca sposobna primati usitnjenu, a ne kašastu hranu te je pomalo žvakati. Hranjenje djece kašastom hranom, prema njezinu mišljenju, ni u tom slučaju nije dobro jer može usporiti razvoj sposobnosti žvakanja krute hrane. Nakon šest mjeseci ona preporučuje kombinaciju mlijeka i krute usitnjene hrane koju će moći žvakati.

Kao još jedan argument protiv kašaste hrane navela je nesposobnost djeteta da ocijeni koliku je količinu hrane konzumiralo, zbog čega dolazi do prejedanja, a u neke djece i do zatvora. Također okrivljuje industriju dječje hrane da zbog vlastitog profita tvrde da su kašice korisne.

- Rezultati znanstvenih istraživanja u skladu su s mišljenjem mjerodavnih vladinih tijela kako nema nikakvog razloga da dojenčad nakon šestomjesečnog dojenja ne prijeđe na usitnjenu hranu - zaključila je američka znanstvenica.  Britanski pedijatar gastroenterolog David Candy smatra da je zamisao Gill Rapley dobra, no upozorava kako je teško odrediti precizno vrijeme uvođenja usitnjene hrane u prehranu, jer je to vrlo individualno.

Candy vjeruje i kako kašice u neke djece mogu olakšati prijelaz s mlijeka na usitnjenu krutu hranu. - Neka će se djeca lagano priviknuti na "grudice" i komadiće hrane, no u neke je oromotorna funkcija u toj životnoj dobi slabo razvijena pa će hranu odbijati. Prof Candy smatra i da svakom djetetu treba pristupiti kao individui, a glasnogovornica udruge Baby Friendly Initiative napomenula je kako je Gill Rapley svojim zaključcima istupila u vlastito ime, a ne u ime udruge.

O izjavama Gill Rapley koja u istraživanju optužuje industriju dječje hrane da zbog vlastitog profita roditelje uvjerava da su kašice korisne, Nino Šajatović iz Vivere tvrdi suprotno. - Naša je dječja hrana napravljena prema visokim standardima. Za dijete od šest mjeseci imamo kašice, no već za ono od osam mjeseci nudimo krutu usitnjenu hranu. Nipošto roditelje ne uvjeravamo u neistinu - rekao je Šajatović.