Igračke od drveta

Drvene dječje igračke prepoznatljiv su tradicijski proizvod Hrvatskoga zagorja s dugom poviješću. Upravo su se na ovim prostorima u 19. st. razvila osebujna umijeća izrađivanja igračaka, koja su se u pojedinim mjestima kao što su Laz, Stubica, Tugonica ili Marija Bistrica zadržala sve do današnjih dana.

Način izrade prenosio se iz generacije u generaciju i zadržao do danas. Za njih je karakteristično da ih izrađuju ručno muškarci, a većinom ih oslikavaju žene.

Kao materijal koristi se meko drvo iz neposredne okoline, vrba, lipa, bukva i javor, koje rukotvorci nakon sušenja tešu, a zatim uz pomoć drvenih ili kartonskih šablona posebnim alatom režu i oblikuju.

Pri oslikavanju se služe ekološkim bojama, a kao podlogu najčešće koriste crvenu, žutu ili plavu boju. Oslikavaju ih cvjetnim i geometrijskim ukrasima.

Danas se izrađuje pedesetak vrsta igračaka, od raznovrsnih svirala, tamburica, igračaka u obliku životinja sve do uporabnih predmeta.

Prepoznatljive igračke

Sela oko Marije Bistrice i Stubice jedina su mjesta u kojima se u kontinuitetu izrađuju dječje igračke koje su gotovo identične onima rađenim prije stotinu i više godina.

Postoje samo tri lokaliteta u Hrvatskoj na kojima su se stanovnici organizirano bavili izradom dječjih igračaka: spomenuto Hrvatsko zagorje, Prigorsko selo Vidovec i selo Zelovo u Dalmatinskoj zagori.

Dok je proizvodnja u Vidovcu i Zelovu stagnirala i naposljetku se potpuno ugasila, u Hrvatskom zagorju je jačala.

Njihove su igračke postale prepoznatljive u cijeloj Hrvatskoj, ali i mnogo šire, prodavale su se u mnogim dijelovima svijeta pedesetih godina 20. stoljeća zahvaljujući organiziranoj izradi i distribuciji i na taj način postale nezaobilazan element narodne kulture Hrvatske.

Izrađuju ih od samih početaka majstori drvorezbari, samouki stanovnici sela Bistrički Laz, Stubički Laz, Gornja Stubica, Tugonica, Turnišće i Marija Bistrica.

Ideje iz prirode

Najčešće se izrađuju konjići raznih veličina koje oslikavaju crnom bojom i ukrašavaju crvenom i bijelom, dodaju im i grivu i rep od krzna. Ideje, motivi i ornamenti dolazili su iz prirode ili iz svakidašnjeg života, pa su izrađivali i konjske zaprege, mljekarska kola s konjem, konje i kola za sijeno, volovsku zapregu, magarca.

Prilagođavali su se i gradskoj djeci pa su u proizvodnju uveli motive poput automobila, kamiona, zrakoplova, vlaka ili tramvaja. Sve do današnjih dana, ali s ponekim vrlo zanimljivim izmjenama, zadržala se izrada dječjeg namještaja, stolova, stolica, ormara, kreveta i zipki u raznim veličinama prilagođenih današnjim većim lutkama, te rifljača, preteče perilice za rublje.

Zanimljive su i pokretne igračke koje se pomiču uz pomoć kotačića i/ili štapa koji se pričvrsti na tijelo igračke, kao što je igračka koju nazivaju ptica ili leptir klepetaljka s krilima kojima lupa, tj. klepeće dok je dijete gura uz pomoć kotačića i štapa na koji je pričvršćena.

Iako izrada tradicijskih dječjih igračaka stagnira zbog pojave sve većeg broja modernih, industrijskih igračaka, ona se u Hrvatskoj još održala, sačuvavši svoju izvornost i specifičnosti - poput ručne izrade, raznovrsnosti i brojnosti modela, te bogatstva ukrašavanja. Posebno važnu ulogu u očuvanju ima mogućnost njihove distribucije na tržište.

Sačuvala se prodaja na proštenjima, svetkovinama, sajmovima, tržnicama i u specijaliziranim trgovinama. Važnu ulogu u čuvanju imaju i muzeji u kojima se održavaju izložbe i edukacijske radionice koje vode majstori drvorezbari.

Drvene dječje igračake Hrvatskog zagorja nalaze se na Listi zaštićenih dobara nematerijalne baštine Registra kulturnih dobara RH. Posebne programe zaštite, dokumentiranja i revitalizacije proizvodnje tradicijskih dječjih igračaka provode Muzeji Hrvatskog zagorja u svojim muzejskim jedinicama - posebno u Kumrovcu i Gornjoj Stubici.

Centar u Kumrovcu

Uz redovni znanstveno-istraživački rad, Muzeji Hrvatskog zagorja su u 2007. g. u sklopu projekta CRAFTATTRACT, koji sufinancira Europska Unija, osnovali Centar za tradicijske obrte i vještine, čiji je zadatak skrbiti se o tradicijskim obrtima i nematerijalnoj baštini.

U centru u Kumrovcu stvorena je nova baza podataka u kojoj su pohranjeni i recentni podaci o majstorima proizvođačima dječjih igračaka, a novost je i evidentiranje mogućnosti korištenja njihova znanja ne samo u području istraživanja i muzejske prezentacije nego i obrazovanja, turizma i suradnje s drugim majstorima s ciljem promicanja, čuvanja i prenošenja znanja.

Igračke od drveta