Kamenjara - pravi ukras svakog vrta

KAMEN JE ODAVNO postao neizostavni materijal u oblikovanju vrtova.

 Bilo da s njim popločavamo staze, gradimo ogradne zidove ili ga koristimo za podizanje kamenjare. U velikim su vrtovima lijep prizor i samo jedna do dvije kamene gromade na zelenoj podlozi tratine, u kombinaciji s kakvim mediteranskim drvom.

Kada govorimo o kamenjari, ona je zadnjih godina postala neizostavan element gotovo svakog vrta, i to bez obzira na njegovu veličinu, jer i u malim vrtovima ima mjesta za barem mali “kameni vrt”. Dobrim odabirom biljaka koje ćemo u nju posaditi, učinit ćemo je zanimljivom tijekom gotovo cijele godine. Idealno ju je podizati na osunčanom položaju, na blago terasastom terenu, odakle će biti vidljiva iz svih dijelova vrta.

Ako je vrt ravan, nasipanjem zemlje umjetno stvaramo nekoliko terasa, sve kako bi kamenjara izgledala što prirodnije. U velikim je vrtovima prijelaznu zonu prema vrtu preporučljivo izvesti nasipanjem drobljenog kamena ili kamenih oblutaka. Budući da većina vrsta koje se sade u kamenjari traži potpuno osunčane položaje, u njezinoj blizini ne bi trebalo biti višeg raslinja koje bi svojom krošnjom moglo činiti sjenu.

Odabir kamena

Kamenje se u tlo postavlja tako da leži na svojoj široj strani te da dvije trećine stijene bude ukopano u tlo. Nikada ga ne smijemo postavljati tako da poput kamenih monolita strše nad tlom. Idealno je koristiti one vrste kamena koje prevladavaju u okolnom području. Vapnenac koji na sebe brzo navuče “patinu” uvijek je idealan izbor. Kamenjare u priobalju mogu podnijeti i pokoju stijenu izvađenu iz mora, u čije se šupljine mogu posaditi neke manje bujne biljne vrste.

U manjim kamenjarama koristimo manje stijene, dok će one veće, u koje sadimo i poneki grm, podnijeti i pokoju veću gromadu. Kako je vrlo važno da je u kamenjari tlo dobro propusno, na njezin donji dio postavljamo drenažni sloj od krupnog šljunka ili krhotina cigle, crijepa i sl. Na taj sloj dolazi sloj tla debljine oko 20 centimetara, nakon čega slijedi razmještanje kamena. Izbor biljaka koje je moguće saditi u kamenjari zaista je velik.

Čest su izbor niže crnogorično i zimzeleno grmlje (Pinus mugo, japanski pačempres - Chamaecyparis obtusa “Nana variegata” ili dunjarica – “Cotoneaster horizontalis”) ili jastučaste trajnice (žednjak - Sedum sp., čuvarkuća - Sempervivum sp., klinčić – Dianthus, babosvilka - Armeria sp., jastučac – Aubrieta).

Plan sadnje

Među kamenjem ima mjesta i za ukrasnu tratinčicu - Bellis perennis, pakujac - Aquilegia vulgaris, puzavu sadarku - Gypsophila repens, ali i lukovičaste vrste poput anemone - Anemone coronaria, tulipana - Tulipa sp., narcisa - Narcissus sp. ili presličice - Muscari sp. Prije no što počnete sa sadnjom, napravite plan sadnje.

Iako će se u prvo vrijeme činiti kako je u njoj posađeno malo biljaka, imajte na umu kako će se za kratko vrijeme biljke razrasti i potpuno prekriti površinu. Zato ne pretjerujte u njihovu broju. Prije sadnje, biljke u teglama razmjestite po prostoru kako bi dobro procijenili idealan smještaj, a tek nakon toga počnite sa sadnjom. Nakon sadnje, tlo oko biljke prekrijte šljunkom ili drobljenim kamenom koji će pružiti biljkama zaštitu od isušivanja, a spriječit će i pojavu korova.
Marin Kukoč, dipl. ing. agr.