Ugradnja silikona u grudi

Liposukcija najtraženija - Amerikanke boluju od groznice umjetnih grudi

LIPOSUKCIJA JE UVEDENA u estetsku kirurgiju 70-ih godina prošloga stoljeća i odmah je postala iznimno tražen zahvat.

Operacija za kojom danas potražnja jednako brzo raste takozvani je lifting cijelog tijela, postupak u kojemu kirurg odstranjuje metre i metre kože što mlohavo visi s tijela koji je naglo izgubio kilograme nakon želučanog bypassa.

Četvrti i posljednji nastavak feljtona prema knjizi 'Beauty Junkies američke autorice  i novinarke Alex Kuczynski opisuje kako su estetska kirurgija i plastične operacije, posebice u Sjedinjenim Državama, dosegnule neslućene razmjere

To upućuje na razmjere koje je poprimio problem debljine u SAD: dok je prije samo 30-ak godina bilo dovoljno isisati nekoliko dekagrama masti, sada kirurzi moraju doslovce onemogućiti unos hrane pacijentima koji zatim tako naglo i mnogo izgube na težini da moraju ići na još operacija.

Želučano zaobilaženje ili bypass, zahvat kojemu se 2004. podvrglo više od 140.000 Amerikanaca, drastično smanjuje veličinu želuca i količinu hrane koju pacijent može pojesti. Stoga se drastično reducira unos kalorija, pa u prvoj godini nakon operacije pacijenti često gube od 50 do 100 kilograma. Operacija nije sasvim bezopasna, ali ipak se sve više Amerikanaca odlučuje za želučani bypass kako bi izgubili na težini.

Metri i metri viška kože

Gotovo četvrtina stanovništva morbidno je debela. To se vidi posvuda: u Disneyworldu su morali proširiti sjedala na vlakovima smrti za sve šire američke stražnjice, a povećala su se i sjedala u vlakovima i avionima. Pojavili su se i posebno veliki lijesovi u koji stanu tijela teža od 300 kilograma, a mnoga pogrebna poduzeća neće kremirati tako debele pokojnike jer se golema količina masnoće rastopi u vatri pa se cijedi iz uređaja za kremiranje i katkad plane. Čak su i američke noge narasle: 1960. godine prosječna je Amerikanka nosila cipele broj 36, a danas 39 jer je u prosjeku deset kilograma teža pa joj se i stopalo proširilo.

Što su Amerikanci deblji, više mrze debljinu. Višak kilograma znak je slabosti, a mršavost znači da si pametna, seksi i imaš kontrolu. Žene koje pripadaju kultu ovisnica o ljepoti sve će poduzeti da ostanu mršave. No, čak i ako se kilogrami otope nakon želučanog bypassa, pojavljuje se drugi neugodni problem: pacijent pliva u vreći rastegnute kože koju mora ukloniti dugotrajnim i skupim operacijama.

Pjevačica Carnie Wilson koja se u dobi od 33 godine podvrgnula želučanom bypassu - i to uživo na internetu - te izgubila 70 od ukupno 136 kilograma, morala je izdržati još osmosatnu operaciju da odstrani višak kože. Kirurg joj je odrezao kožu koja je visjela s trbuha, premjestio pupak i podigao grudi, a ispod svakog pazuha uklonio oko pola kilograma kože. Pacijentici koja je izgubila gotovo 130 kilograma dojke su se izvjesile do pola bedra, a s nadlaktica su joj padale pola metra dugačke zavjese kože.

A kad se koža i odstrani nizom zahvata, na tijelu ostaju zavijek vidljivi ožiljci. No, debeli će učiniti sve da postanu mršavi, kao što će i sve više žena poduzeti sve da povećaju grudi. Povećanje grudi druga je po redu najčešća estetska operacija u SAD-u, nakon liposukcije: 2004. na nju su se odlučile 334.000 žena, što je u odnosu na 1997., kad je to učinila 101.000, porast od 230 posto. Od 80-ih godina kad se operacija počela rutinski izvoditi, grudi je povećalo oko tri milijuna Amerikanki, a sve veći broj pritom bira "XL" grudi.

Grudi umjesto Jaguara

Grudi su za mnoge žene - bile one feministkinje, intelektualke ili striptizete - najsnažniji simbol ženske seksualnosti i moći, a za neke su izravno povezane s njihovim ekonomskim potencijalom. Cynthia Hess, egzotična plesačica iz Indiane, dala je povećati grudi, i to implantatima veličine 56FF, što bi odgovaralo našoj sedmici, a onda je cijenu operacije, 2088 dolara, unijela u poreznu prijavu kao trošak te zatražila povrat poreza uz objašnjenje: "Veličina grudi očito je direktno proporcionalna visini zarade". Povrat poreza su joj nakon kraćeg natezanja odobrili jer, kako je rekao sudac, grudi su doista povećale  prihode pa se mogu smatrati poslovnim troškom.

Broj zahvata povećanja grudi i veličina implantata stalno rastu, a prosječna dob pacijentica sve je niža: 2004. čak je 4211 pacijentica u SAD-u imalo 18 ili manje godina. Umjesto novog Jaguara koji su joj roditelji htjeli kupiti kao dar za maturu, Lulu Diaz s Long Islanda poželjela je i dobila veće grudi. Studentice koje bi si teško mogle priuštiti razmjerno skup zahvat - povećanje grudi u prosjeku stoji oko 3500 dolara - prijavljuju se na radijska natjecanja gdje se u promotivne svrhe dijele besplatne estetske operacije. Na natjecanje "Breast Christmas Ever", koje je organizirala radiopostaja na Floridi 2004. godine, prijavilo se nevjerojatnih 91.000 natjecateljica.

Grudi koje su povećane operativnim zahvatom uglavnom izgledaju neprirodno, ali prirodnost u ovom slučaju nije presudna: muškarci, čini se, vole umjetne grudi. Čak i časopisi koji su se nekad hvalili da su svi njihovi modeli prirodni, objavljuju fotografije ljepotica čije su grudi kirurški povećane. Sports Illustrated uveo je tu praksu kad je urednica koja se opirala modelima s implantatima otišla u mirovinu.

Trenutačno je u prodaji samo jedan časopis na čije stranice umjetne grudi nemaju pristupa: Perfect Ten sa sjedištem u Los Angelesu, čiji se vlasnik Norm Zadeh, bivši profesor matematike, obogatio kao investicijski analitičar i odlučio ostvariti svoj san - pornografski časopis s modelima bez implantata. Zadeh osobno provjerava autentičnost svakog od svojih fotomodela, a želja mu je da čitatelji znaju kako izgledaju prave grudi.

- Mnogi muškarci danas misle da kad žena leži na leđima, grudi strše uvis - kaže Zadeh.