Cigla opeka

OPEKA Jučer, danas, sutra

POVIJEST OPEKE iliti cigle, kao jednog od najstarijih građevinskih materijala na svijetu, počinje na osvitu civilizacije.

Na suncu sušene opeke (jednostavna cigla pomiješana sa slamom te potom sušena na suncu) izumljene su između 10.000. i 8000. godine prije Krista, lijevane opeke razvijene su između 5000. i 4500. godine prije Krista, ali najvažnije otkriće bio je izum pečene opeke, oko 3500. godine prije Krista. Ovakva cigla dozvoljavala je gradnju trajnih struktura u nekim regijama gdje to ranije nije bilo moguće. Pečenjem, cigla postaje otporna poput kamena, ali njena daljnja prednost je to što ju je jednostavnije smjestiti na željeno mjesto.

Zahtjevnost zahvata

S druge strane, gradnja s opekom sušenom na suncu, koja se još naziva i nepečenom ciglom, jedna je od najstarijih i najjeftinijih građevinskih tehnika. Nepečena cigla je mješavina gline (30% težine, budući da pečena cigla sadržava 75% gline), vode i vegetacijskih ostataka, kao što su slama, drveni listići, piljevina, konoplja ili čak životinjska dlaka. Ovom smjesom pune se drveni kalupi, a potom se ta ista smjesa par dana kasnije uklanja iz kalupa i suši na suncu oko 15 dana. Zahvat nije pretjerano zahtjevan u tehnološkom smislu, a traženi sirovi materijali uglavnom su dostupni u okolini. Glavni problem opeke sušene na suncu je taj što je sklona lakom ruiniranju, čak ni blatni pokrov ne štiti ovaj građevinski materijal od jakih kiša duži vremenski period. To najbolje dokazuju zemljani i suncem sušeni dijelovi Kineskog zida (koji je u potpunosti sagrađen od opeke) koji su erodirali i polako propadaju.

Potencijalne opasnosti

Pečenje cigli otklanja početni problem, ali proces nije jednostavan; pečenje cigli u običnoj vatri neće imati efekta. Da bi se materijal uglačao, potrebna je temperatura između 900 i 1500 şC, između 8 i 15 sati, ovisno o vrsti gline koja se koristi. Cigle se polako hlade kako ne bi došlo do njihovog pucanja. Ako nisu adekvatno pečene, neće biti dovoljno jake i javlja se opasnost da će se mrviti, i obrnuto: ako je temperatura previsoka, glina se izobličuje i postaje kao uglačani materijal. Tijekom procesa sušenja, glina će se stisnuti. Materijal mora sadržavati pijesak ili druge sirovine. Postotak čiste gline, pak, odredit će mehanička svojstva.

Povećanje kvalitete

- U samom početku opeka se proizvodila na vrlo primitivan način. Proces proizvodnje kao i primjena proizvoda usvršavali su se kroz čitavu povjest čovječanstva pa sve do danas. Početkom industrijske revolucije krajem 18. i početkom 19. stoljeća pokrenut je i pravi razvoj ciglarstva. Primjer tome je da je samo u okolici Vinkovaca u 19. stoljeću djelovalo 60 ciglana. Kako se proizvodni proces modernizirao, a kvaliteta proizvoda ujednačila i dalje je presudna bila uloga ljudskoga rada. Polovicom 20. stoljeća proizvodnja se uvelika automatizirala te se znatno povećala kvaliteta, kvantiteta, a i sam asortiman opekarskih proizvoda. Danas opekarska industrija i opekarski proizvodi svojom funkcijom, tehnologijom i dizajnom ne odskaču od puno modernijih industrija. Suvremena tehnologija omogućuje proizvodnju inovativnih i ekoloških proizvoda koji zadržavaju svoja vrhunska svojstva i posjeduju trajnu vrijednost kao i građevina koje su s opekarskim proizvodima građene vjekovima i još odolijevaju zubu vremena - rekao je bacc.ing. Mario Stjepanović, voditelj tehničke potpore u tvrtki Nexe.

Dobra izolacijska svojstva

Dodaje, danas su u primjeni različiti opekarski proizvodi koje prije svega možemo podijeliti po funkciji i obliku.

Ipak, prva i osnovna podjela je podjela po funkciji i to na nosive i nenosive blokove. Zatim svaki od tih sustava ima različite tipove odnosno oblike: puna opeka, fasadna opeka, šuplje opeke s horizontalnim i vertikalnim reškama, termo blokovi, stropne ispune, pregradne ploče…

- Posebna prednost termo blokova u odnosu na tradicionalne klasične blokove jest ta da ima 50% bolja izolacijska svojstva. S termo opekom se brže gradi jer je puno većih dimenzija i ima olakšanu specifičnu težinu. Zato se prilikom zidanja troši manje morta što naposljetku predstavlja bolju ekonomsku isplativost. Isto tako klasični blokovi imaju puno prednosti u odnosu na punu opeku. Prije svega, brža gradnja, također manji utrošak morta, ekonomičnost… Osnovna prednost svih opekarskih blokova je jednostavna primjena zbog čega je zapravo opeka toliko i popularna, ali tu su i brojne druge prednosti: velika čvrstoća proizvoda, laka zamjena i rekonstrukcija, dobra izolacijska svojstva, odlična paropropusna svojstva, sjajna vatrootpornost, prirodan materijal, mogućnost uporabe, itd. - objasnio je Stjepanović i dodao kako se prednosti opeke pred drugim građevinskim materijalima mogu nabrajati u nedogled.

Jednostavna za transport

Ipak, vjerojatno najveća prednost opekarskih proizvoda je ta što se pomoću njih lako gradi. Pod lakom gradnjom smatra se da ljudi koji izvode te radove ne moraju biti specijalno osposobljeni niti educirani, nije potrebna nikakva teška niti napredna tehnologija, a vrlo je jednostavna za transport i laka za manipulaciju.

Također, prednost opeke je što ne sadrži nikakve aditive prilikom svoje proizvodnje te da zato u pravom smislu riječi omogućuje “zelenu gradnju“.

Najljepše građevine od opeke

Koliko je zapravo opeka atraktivan i kvalitetan materijal govori i podatak da su od nje sagrađeni neki od najljepših svjetskih, ali i domaćih objekata od velike povijesne i kulturne važnosti.

- Sigurno jedna od najpoznatijih i najfascinantnijih građevina koja je građena opekom je Kineski zid. U njegovoj dužini od 2500 kilometara ugrađeno je 80 milijardi opeka. Zanimljivo je to što je ta građevina stara gotovo 2300 godina, a i dalje odolijeva zubu vremena. U Hrvatskoj su u iznimno dobrom stanju brojne crkve i katedrale građene opekom. Jedna od meni dražih je crkva Sv. Ilije iz 11. stoljeća u Vinkovcima. Naravno, tu su i poznati dvorci Trakošćan, Tabor, Eltz kao i utvrde Osijek, Slavonski Brod, Karlovac… Možda najbolji primjer čvrstoće i mogućnosti rekonstrukcije objekata građenih opekom pokazuje grad Vukovar koji je nakon teškog stradavanja barokne jezgre grada ponovno rekonstruiran opekom - ustvrdio je Mario Stjepanović.

A što je to staklena opeka?

Staklena opeka je noviji materijal koji ima funkciju pregradnih zidova uz umjereno propuštanje svjetlosti (do 80%). Iznimno je pogodna na mjestima gdje nije moguće dobiti prirodno svjetlo. Iz tog razloga mnogi arhitekti i dizajneri staklenu opeku ubacuju u svoje projekte praktički gdje god je to moguće. Zidovi i prozori od staklene opeke imaju osobine protuprovalnih staklenih konstrukcija te se jednostavno održavaju. U slučaju oštećenja nije nužno mijenjati cijelu staklenu površinu, već samo pojedine oštećene staklene opeke. Postoji više načina same ugradnje staklene opeke, od klasične ugradnje mortom, uz korištenje čeličnih šipki 6 mm do sustava ugradnje u silikon. Može se polagati i u podove, a opeka ima dobra izolacijska i vatrotporna svojstva. Osnovna razlika od klasične opeke je ta što propušta svjetlost, nema nosiva konstruktivna svojstva i zahtijeva specifičniju ugradnju.