Pasivna kuća cijena

Punoljetnost pasivnih kuća, dobro izoliranih kuća koje godišnje troše oko 15 kWh/m2 ili litru loživa ulja po četvornome metru (odnosno 80 do 90 % manje energije od klasične).

Kod nas u povojima

No, dok su pasivne kuće u Hrvatskoj još uvijek u povojima, u Austriji su one u punom zamahu, a prema podacima Roberta Schilda iz Beča, Austrija trenutačno ima 4600 pasivnih kuća.- Prema našim studijama 2015. godine godišnje će se graditi 48.000 pasivnih kuća, odnosno smatramo da će gotovo sve zgrade koje se budu gradile biti pasivne - rekao je Roberta Schild, objasnivši da je Austrija, iako je jedna od manjih europskih zemalja koja ima tek osam milijuna ljudi, lider po pasivnim kućama u Europi i svijetu.

Razni poticaji
- Razlozi su jednostavni, a oni leže u poticajima za gradnju i rekonstrukciju. Ako gradite kuću ili renovirate stan, kuću, poslovni prostor, školu, vrtić ili bilo koju zgradu u Beču, od lokalne zajednice dobit ćete poticaj od 201 euro po kvadratu, ali samo ako ćete graditi ili obnavljati po načelima pasivne gradnje. Ako primjerice rekonstrukciju ili gradnju radite na području Vorarlberga, dobit ćete poticaje od 149 eura/m2, u Tirolu 50, a u Salzburgu, najmanje, 15 eura po kvadratu.

U većini slučaja ta dodatna ulaganja za gradnju pasivne kuće, koja u Austriji iznose oko 10 posto, građanima su pokrivena zbog spomenutih subvencija, pa naravno da svi žele graditi pasivne kuće jer žive u zdravijem ambijentu koji značajno manje zagađuje okoliš te troši energenata i pritom imaju drastično niže režije za grijanje i hlađenje - objasnio je Robert Schild. Kroz razne prikazane primjere ispada da gradnja pasivne kuće ili rekonstrukcija postojeće košta od 120 do 223 eura po kvadratu više nego gradnja klasičnih zgrada, a profesor Ljubomir Mišćević s Arhitektonskog fakulteta kaže da je u Hrvatskoj gradnja pasivnih kuća oko 15 posto skuplja nego onih običnih.

Diktira nam EU

Razlozi zašto bi trebalo graditi niskoenergetske pasivne kuće leže prvenstveno u očuvanju prirode te smanjenju potrošnje energije, kao i smanjenju emisija CO2, a za pojedinca koji se odluči za gradnju drastično niže režije za grijanje, hlađenje i potrošnju električne energije.

- Svu energiju koju Hrvatska proizvede potrošimo na sektor zgradarstva, a ostalih 50-ak posto uvozimo. To bi se moglo drastično promijeniti. No, na gradnju pasivnih kuća obvezuje nas i Europska Unija koja je prije godinu dana donijela rezoluciju po kojoj sve zgrade koje se budu obnavljale ili gradile u Europskoj Uniji od 2011. godine moraju biti energetski učinkovite (dakle, uvest će se znatno stroži propisi o potrošnji energije u zgradarstvu).

Engleska je svojevoljno išla i korak dalje te je od 2016. uvela direktivu po kojoj će sve nove zgrade koje se od tada budu gradile morati imati nultu emisiju plinova, a na razini Europske Unije nova pooštrenja zakona slijede 2018. godine. Dakle, za devet godina sve nove zgrade morat će proizvoditi dovoljno energije za svoje vlastite potrebe, a cilj je da se do 2020. godine smanji potrošnja energije te emisija plinova za 20 posto te da se ujedno poveća upotreba obnovljivih izvora za 20 posto - rekao je Mišćević, dodajući kako se u očuvanje prirode i energenata odnedavno uključila i Amerika.

Nije tako teško...

Ako neće milom, hoće zbog EU, zaključak je koji se može izvesti iz ovih izlaganja. No, jednako tako treba zapamtiti riječi austrijskog stručnjaka R. Schilda koji kaže da pasivna gradnja nije ni tako skupa niti komplicirana, samo treba krenuti...

Prave adrese

Informacije o pasivnim i niskoenergetskim kućama mogu se dobiti na brojnim web stranicama, a preporučujemo:
www.passivhausprojekte.de
www.ig-passivhaus.de
www.energetska-efikasnost.undp.hr/
www.passivehouse.us/passiveHouse/PassiveHouseInfo.html
www.passivhaus.org.uk/
www.passiv.de/
www.passivhaus.de/

Pasivna kuća cijena