Izvanbračna zajednica

Žene će pola odraslog života biti izvan braka

PRVI PUT u SAD-u više je žena koje žive same od onih sa suprugom.

Prema analizi koju donosi New York Times, u 2005. godini 51 posto žena izjavilo je da živi bez supruga. Pet godina prije bilo ih je 49 posto, a 1950. godine 35 posto. Za 2005. je prije nekog vremena iznesen i podatak da su te godine oženjeni parovi činili manjinu u ukupnom broju američkih domaćinstava. Američki analitičari upozoravaju da će taj novi trend utjecati na socijalnu i radnu politiku.

Više faktora je utjecalo na nove statističke podatke. Žene se danas udaju kasnije ili, pak, dulje razdoblje žive s partnerom izvan braka. S druge strane, žene žive dulje pa su i dulje udovice, a i vrlo često nakon razvoda odugovlače s preudajom uživajući u novonastaloj slobodi.

- Ovo je još jedan od neizbježnih znakova koji upućuje na to da brak više nije temeljni princip organiziranja ljudskih života - kaže profesorica Stephanie Coontz iz Odbora za suvremenu obitelj. - Većina žena udat će se ili je, pak, bila udana, no prosječna Amerikanka danas provodi polovicu svojeg odraslog života izvan braka - objasnila je.

Ležerniji način života žena

Demograf William H. Frey iz washingtonskog Brookings instituta nove podatke intepretira kao kulminaciju trendova proizašlih iz šezdesetih godina u kombinaciji s rastućom nezavisnošću i ležernijim načinom života kod žena. - Danas su žene manje ovisne o muškarcima i instituciji braka. Mlađe žene to razumiju bolje i spremnije su dulje razdoblje svojeg odraslog života živjeti same ili s partnerima izvan braka - kaže Frey.

Točni podaci su sljedeći: od 117 milijuna žena starijih od 15 godina, 2005. godine 63 milijuna bilo ih je udanih. Od toga je bilo 3,1 milijun razvedenih žena, a 2,4 milijuna je izjavilo da muž s njima iz nekog razloga više ne živi. To čini 57,5 milijuna žena koje žive sa suprugom prema 59,9 koje žive same.

Postotak oženjenih ljudi u mlađim dobnim skupinama u SAD-u opada već dulje vrijeme. Između 1945. i 2000. godine broj udanih žena u dobi od 15 do 24 godine pao je sa 42 na 16 posto. U dobnoj skupini od 25 do 34 godine bilježi se pad sa 82 na 58 posto.

A kakva je situacija kod nas? - Mi smo mediteranski tip zemlje i kod nas obitelj još ima vrlo važnu ulogu. Primjerice, od desetoro djece, samo je jedno rođeno izvan braka - kaže demograf Anđelko Akrap. Prema popisu iz 2001. godine, u dobnoj skupini od 35 do 39 godina 22 je posto neoženjenih muškaraca i 10 posto neudanih žena. U dobnoj skupini od 40 do 44 godine 16 posto je neoženjenih muškaraca te 7,8 posto neudanih žena. U brak se većinom ulazi u dobi od 30 do 35 godina i to, tvrdi Akrap, upućuje na pomaknutu dobnu granicu za brak. - Nakon 35. godine malo se žena uda.

No, kod nas je još malo žena koje ostaju same - tvrdi Akrap. Na temelju popisa iz 2001. godine može se uočiti blag porast broja samohranih majki odnosno samohranih očeva. Prema tim podacima, govori Akrap, na 100 obitelji s djecom dolazi 17,5 samohranih majki, odnosno 3,5 takvih očeva. Ono u čemu se donekle podudaramo sa SAD-om je podatak da se u Hrvatskoj zanemariv broj žena nakon razvoda odluči za drugi brak, a muškarci se ipak češće ponovno ožene. Ne želeći podrobnije komentirati američke podatke, Akrap je ipak rekao da Bushova socijalna politika posebno vrednuje obitelj te kako Bushova administracija smatra da Europa ništa ne radi po tom pitanju.

Hrvatice pod imperativom

Socijalnu psihologinju Mirjanu Krizmanić ne čude američki podaci za razliku od onih hrvatskih. - Meni se ipak čini da ima više neudanih žena. Moj je dojam da je kod nas sve prisutniji trend dugotrajnih izvanbračnih veza. No, mi jesmo tradicionalna sredina i kod nas još postoji imperativ udaje - kaže prof. Krizmanić te napominje da u našem društvu još postoji pojam "stare frajle" (usidjelice), a u SAD-u je izumro. - U Americi su sasvim normalne žene od karijera, dok u Hrvatskoj još postoji imperativ za mlade žene od 30 godina da se moraju udati. Zapravo, njihovi roditelji smatraju da bi se one trebale udati - kaže prof. Krizmanić. U prilog svojoj tvrdnji o sve više izvanbračnih zajednica prof. Krizmanić govori: - Razlozi za takav oblik veze uglavnom su iracionalni iako mi se čini da se kod nas može uočiti sklonost zanemarivanja partnera nakon ulaska u brak. Pa mi se tako čini da se raspada više brakova nego nevjenčanih zajednica.

Prof. Krizmanić također je podsjetila na problem pronalaženja partnera za žene u kasnim tridesetim godinama. - One bi se htjele udati, no u toj dobnoj skupini malo je slobodnih muškaraca koji su voljni ući u brak. Jedan od problema u pronalaženju partnera jest i to što se muškarci i žene nemaju gdje susretati osim na poslu. Internet kao prostor susreta mi se ne čini kao dobro mjesto za pronalaženje partnera - zaključila je prof. Krizmanić.