Kuzma Kovačić skulpture
S jedne strane Oltar domovine na Medvedgradu, a s druge minuciozno izvedene vratnice hvarske katedrale govore o kontradiktornostima u čitanju opusa 57-godišnjeg Hvaranina
Preuzeto: jutarnji.hr
Kuzma Kovačić skulpture
Može li se spomenička plastika Kuzme Kovačića promatrati izvan političkog konteksta?
Teško, pa čak i nemoguće. Naime, ako se zanemari činjenica da su njegove najpoznatije javne skulpture spomenici političarima Franji Tuđmanu u Škabrnji i Gojku Šušku u Širokom Brijegu, pa su i okupljeni uzvanici političari na otvorenju bili sličnog političkog profila, u svakom će intervjuu upravo sam kipar samoinicijativno naglašavati svoje snažno nacionalno opredjeljenje. Pri tom ga neće smetati činjenica da njegov govor najčešće graniči s patetikom.
Što, dakle, govore početni modeli, studije, skice i makete za najpoznatije spomenike Kuzme Kovačića koje su, kako bi se napravila usporedba, na izložbi pokazane uz fotografije završenih spomenika?
Govore o nekim detaljima: na “Posljednjoj večeri”, plastici koja se nalazi u franjevačkom samostanu u Rami, u početku je na centralnom stolu bila zamišljena ovca, koja je u izvedbi nestala. Govore i o tome da je po pitanju tehničke izvedbe rada, finih nijansi modeliranja, Kuzma Kovačić dobar kipar, što pokazuje i spomenut rad iz Rame.
Ne treba pri promatranju niti smetnuti s uma kako je javna portretna plastika u 21. stoljeću skoro pa nemoguć zadatak, kojemu je malo tko u svijetu kadar doskočiti. Tema suvremene hrvatske javne plastike, uostalom, u posljednjih dvadesetak godina zauzima više prostora u političkim i društvenim kolumnama po novinama nego u likovnoj kritici. No, radovi Kuzme Kovačića pokazani u Galeriji Račić govore i o tome da patetika koja dominira kiparovim javnim istupima snažno dolazi do izražaja i u njegovoj političkoj plastici, koja onda počinje graničiti s kičem.
Dovoljno je pri tom pogledati kip Franje Tuđmana u Škabrnji, figuru u raskoraku, pogleda uprtog u daljinu, kojim je, može se pretpostaviti, kipar namjeravao pokazati uzvišenost.
S jedne strane, dakle, Oltar domovine na Medvedgradu, s druge minuciozno izvedene vratnice hvarske katedrale, govore o kontradiktornostima u čitanju opusa 57-godišnjeg Hvaranina, autora hrvatskih kovanica, koji je, osim na Hvaru i u Rami, svoje religiozne osjećaje izrazio i u spomeniku papi Ivanu Pavlu II. u Selcima na Braču.
Kuzma Kovačić skulpture
Facebook komentari
Pročitajte nove vijesti...
Ostale vijesti: Slikarstvo
Indeks A - Ž
A
B
E
I
K
L
M
N
P
R
S
V
Z