Aneurizm je naziv za abnormalno lokalno proširanje krvnih žila (arterija ili vena). Promjena je znatno učestalija kod arterija, a najčešće zahvaća aortu i arterije na bazi mozga (Willisov krug). Aneurizme nastaju na mjestima gdje je oslabljena stijenka krvne žile, a može biti prirođena ili stečena (npr. traumatska ili mikotična aneurizma).

Najčešći uzrok aneurizme je ateroskleroza, a aterosklerotska aneurizma (lat. aneurysma atherosclerotica) najćeše zahvaća trbušnu aortu.

Kao posljedica širenja aneurizme može doći do pucanja (rupture) krvne žile i krvarenja koje može imati smrtni ishod, a aneurizma može biti i mjesto tromboze, te ishodište ugrušaka (embolusa). Zbog pulsiranja aneurzime može doći do razaranje susjednih struktura (npr. kralješaka) u tijelu.

Liječenje aneurizme je najčešće operativno, a izvedba ovisi o mjestu gdje se nalazi promjena.

Bolest je najčešća u srednjoj životnoj dobi. Kod djece je aneurizma mala - kao zrno prosa. Kako čovjek raste, aneurizma se povećava i prsne uslijed povećanog tjelesnog napora. Prije rupture mogu se javiti paroksizmalne glavobolje.

Aneurizme mogu biti praćene neurološkim simptomima uzrokovanim kompresijom, obično okulomotornog živca, što se očituje ptozom (spuštenom vjeđom), midrijazom (širokom zjenicom), strabizmom (razrokošću) i diplopijom (dvoslikama). Mogu se javiti simptomi lezije vidnog živca - oslabljen vid ili sljepoća.

Simptomi kompresije drugih živaca su rijetki. Nakon tih neupadnih simptoma, odjednom uz glavobolju nastane ruptura. Češće je, međutim, da bolesnik prije rupture uopće nema nikakve simptome. Odjednom se javi glavobolja kakvu nikad prije nije osjetio (teška, eksplozivna). Glavobolja je praćena mučninom, povraćanjem, ukočenošću šije (nadražaj moždanih ovojnica). Svijest može biti, ali ne mora, poremećena. Postoji subfebrilna temperatura (do 37,5 stC).

Iako je klinička slika tipična, česta je zabluda da se radi o meningitisu. Kod meningitisa je nastanak produžen na dva - tri dana i temperatura je jako povišena. Često se postavi dijagnoza gripe ili ukliještenog živca, prava bolest se rijetko prepozna. U 85% slučajeva krvarenje se javlja u prednjoj, a samo u 15% u stražnjoj cirkulaciji. Može biti i više aneurizmi.