Bundevino ulje

Bundevino ulje

U Hrvatskoj rastu obična i uljna bundeva (za grickanje i ulje), bundeva za pečenje, tzv. turkinja (mesirača ili račanka), neizostavna hokaido bundeva i povrtna tikvica.

Neke vrste bundeva ubrajaju se u najstarije kulture na svijetu. Mnogobrojni arheološki nalazi u Peruu i Meksiku svjedoče o tome da su ih stari američki narodi poznavali već prije 4000 godina, iako su kemijska ispitivanja sastava bundeve obavljena dosta kasno (1935. god).

Veliko genetsko bogatstvo bundeva omogućava raznovrsne oblike njihovog korištenja, a zbog široke prilagodljivosti ekološkim uvjetima one su rasprostranjene po cijelom svijetu. U rod Cucurbitacea ili bundeva ubraja se više uzgojnih i divljih vrsta. Najpoznatije su obična bundeva, tikva, muskatna tikva i smokvolisna tikva.

U Hrvatskoj je najviše rasprostranjena obična bundeva, približno 90 posto. Slijedi tikva, dok se ostale vrste, naročito C. ficofilia, uzgajaju vrlo rijetko. Divljih i korovskih bundeva kod nas nema.

Priprema tla

Važno je znati da kod nas raste obična i uljna bundeva (za grickanje i ulje), bundeva za pečenje, tzv. turkinja (mesirača ili račanka), neizostavna hokaido bundeva (najviše prisutna u prehrani zapadnoeuropskih zemalja) i povrtna tikvica (vrlo zastupljena i na našem stolu u obliku tzv. bučnice).

Bundeve vrlo dobro uspijevaju na humusnom, pješčano-ilovastom tlu, a ne uspijevaju na izrazito vlažnim tlima. Za optimalan rast i razvoj bundeva potreban je otvoren zračni položaj zemljišta, dosta vlage, topline i svjetlosti. Najpovoljnija reakcija tla je neutralna do malo bazična. Za optimalne uvjete rasta i razvoja bundeve potrebno je osigurati dobru i pravodobnu predsjetvenu obradu tla.

Strojna sjetva sjemenki bundeve olakšava kasnije njegu usjeva (okopavanje, prihranu), sve dok listovi biljke ne prekriju međuredni prostor. U jesen je poželjno zaorati 300-400 dt/ha stajnjaka i kompleksnog gnojiva NPK 7:20:30 u količini od 500 kg/ha. Važno je istaknuti da je bundeva iznimno pogodna u ekološkom uzgoju jer fantastično reagira na organska gnojiva, a otporna je na bolesti i štetnike.

Vrijeme sjetve

Sjetvu je nužno obaviti između 20. travnja do 10. svibnja, kada nema opasnosti od kasnoproljetnih mrazeva. U to doba tlo na dubini od 10 cm postigne temperaturu od 12°C, koja je nužna za klijanje sjemenki. Sjetva se obavlja na dubinu 3-4 cm, a sklop sjetve (međurednim razmakom i razmakom sjemenki u redu) treba osigurati oko 18.000 zasijanih biljaka po hektaru. Nakon nicanja može se obaviti prorjeđivanje na konačan sklop od 12.000 - 5.000 biljaka po hektaru, pri čemu su plodovi ujednačeni po velčini i vrijeem zriobe približno jednako, što je glavna pretpostavka za strojno ubiranje.

Vrijeme sjetve značajno utječe ne samo na količinu, nego i na kakvoću uzgojenih bundeva, odnosno sjemenki golica. Vegetacija traje od 130 do 150 dana. Dozrijevanje bundeve ovisi o datumu i gustoći sjetve, ekološkim uvjetima u početnoj fazi rasta, o početku cvatnje, tipu i stupnju obrađenosti tla te o njezi biljke. Bundeve su zrele potkraj rujna, kada listovi požute, a plodovi dobiju narančasto-žutu boju.

Kvalitetno ulje

S obzirom na suvremene trendove u modernoj ljudskoj ishrani, vrlo je izražen interes i potražnja za kvalitetnim nerafiniranim bundevinim uljem, kao prirodne, zdrave i punovrijednim sastojcima bogate hrane, najčešće kao dodatak salatama.

Da bismo sačuvali što više hranjivih sastojaka, sjemenke treba oljuštiti neposredno prije upotrebe, pri čemu se ne smije ukloniti tanka, sivo-zelenkasta opna, osobito bogata hranjivim sastojcima. Ulje i sjemenke su značajno bogatiji bjelančevinama, ugljikohidratima, mineralima, vitaminima grupe B, vitaminom C te obiluje vitaminom E u odnosu na pulpu.

Minerali su u sjemenkama zastupljeni i do 5%, a posebno se ističe veliki sadržaj željeza, magnezija, fosfora i cinka. Vrlo je izražen sadržaj poželjnih esencijalnih masnih kiselina. Predstavlja i izvor alfa linolenske oleinske kiseline, koje vrlo često nedostaju našoj prehrani. Bundevino ulje se zbog svojih hranjivih, ali i ljekovitih svojstava ubraja u 'delikatesno ulje'.

Bundevina pogača predstavlja ostatak usitnjenih sjemenki, u obliku okruglih ploča, nakon prešanja ulja. Pogača sadrži 8-12% ulja, 60-65% proteina uz sadržaj vode od oko 6-8%. Koristi se u slastičarstvu, a u prehrani životinja da se i ne govori jer je izuzetno dobro proteinsko krmivo povoljnog aminokiselinskog sastava. Zbog vrlo intenzivnog okusa ribiči pogaču uspješno koriste kao mamac za ribe.

Bundevino ulje