Davanje injekcija zamjenit će jestiva cjepiva

RAJČICA nosi cjepivo protiv bjesnoće, a zelena salata štiti od virusa hepatitisa B.

No tu je i cijeli niz drugih biljaka koje su genetski preinačene tako da u sebi nose cjepiva protiv raznih zaraznih bolesti.

Iako se ideja da biljke u sebi nose vakcine protiv bolesti mnogima čini bližom znanstvenoj fantastici nego realnosti, znanstvenici već 15-ak godina eksperimeniraju s jestivim cjepivima. Ona bi u budućnosti, prvenstveno u zemljama u razvoju, trebala nadomjestiti sadašnji način cijepljenja pomoću igle.

- Smatra se da su za jestivo cjepivo pogodne neke vrste voća i povrća, primjerice plodovi banane i rajčice, te lisnato povrće poput salate. Prednost takvog načina proizvodnje cjepiva jest da se može jeftino proizvoditi i u zemljama Trećeg svijeta. Nadalje, biljke nisu domaćini ljudskih patogena pa u tom smislu cjepivo ne bi bilo rizično. Valja naglasiti i to da se biljke već koriste za druge farmaceutske pripravke pa su procesi pročišćavanja već razrađeni - objašnjava akademik Sibila Jelaska.

Nema sumnje, liječnici su pomoću cjepiva postigli čudesan napredak u borbi protiv zaraznih bolesti pa su sada neke pošasti, poput velikih boginja koje su u prošlosti odnosile brojne živote, sada isključivo predmet povijesti.

Nažalost, u mnogim zemljama Trećeg svijeta ne postoje organizirane službe za brigu o javnom zdravlju stanovništva pa tako svake godine cjepivo ne stigne do 20 posto djece u zemljama u razvoju, zbog čega godišnje umire tri milijuna mališana. Zdravstvene statistike pokazuju da je tih 20 posto djece još lišeno cjepiva protiv šest bolesti: dječje paralize, difterije, hripavca, ospica, tetanusa i tuberkuloze.

Ako su već akcije cijepljenja u siromašnim zemljama, čije je stanovništvo često ugroženo političkim ili ratnim nemirima, a u novije vrijeme i klimatskim ekstremima, otežane ili čak nemoguće, mogli bismo im ponuditi cjepivo u obliku hrane - smatra američki znanstvenik Charles Arntzen sa Sveučilišta Arizona. On je na ideju jestivih cjepiva došao 1992. dok je boravio u Bangkoku i gledao kako jedna mlada tajlandska majka umiruje svoje rasplakano dijete hraneći ga komadićem banane. Bilo je to baš u vrijeme kada je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) znanstvenicima diljem svijeta uputila poziv za razvoj jeftinog orlanog cjepiva koje se ne bi moralo čuvati u hladnjaku.

- Zašto umjesto cijepljenja pomoću igle ne bismo koristili banane - upitao se Arntzen.

Charles ArntzenKako bi razvili jestiva cjepiva, Arntzen i njegovi suradnici koriste metode genetskog inženjerstva. Njihov je glavni cilj poboljšanje postojećeg cjepiva za hepatitis B koje je proizvedeno 80-ih godina. Kao što je poznato, virus hepatitisa B (VHB) može izazvati trajnu infekciju, cirozu i rak jetre, a smatra se da je njime zaraženo 350 milijuna ljudi. Godišnje od njega umre i do milijun ljudi. Cjepljenje protiv hepatitisa B provodi se u djetinjstvu, no pokazalo se da je za mnoge zemlje Trećeg svijeta to cjepivo neprikladno jer se mora čuvati na niskim temperaturama, što je velik problem u državama gdje je ta bolest česta, primjerice u Bangladešu. Nadalje, to se cjepivo daje tri puta, što podrazumijeva postojanje mreže službi za zaštitu javnog zdravlja koje vode brigu o tome koliko su puta stanovnici određenog područja cijepljeni.

Arntzen je u proteklih 15 godina eksperimentirao s jestivim cjepivima u bananama i krumpiru. Ta su cjepiva dosad isprobana na laboratorijskim životinjama. Tako su tijekom kliničkog pokusa s jestivim cjepivom na bazi krumpira znanstvenici miševima davali sirovi krumpir genetski modificiran tako da sadrži cjepivo protiv hepatitisa B. Iako su rezultati bili vrlo obećavajući, zbog široko rasprostranjenog otopora prema genetski modificiranoj hrani Arntzen je odustao od banana i krumpira te je sada koncentriran na duhan.

Njegova je ideja je da se gen za cjepivo protiv hepatitisa B injektira u DNK divlje biljke duhana, raste s biljkom, zatim hladi i suši te procesira s biljnim materijalom u obliku želatinoznih kapsula koje su veličinom slične konvencionalnim lijekovima.

- To je čudesno, sigurno i učinkovito cjepivo - rekao je Charles Arntzen američkom tjedniku Newsweek. On i njegovi suradnici sada iskušavaju cjepivo na laboratorijskim životinjama.

No, znanstvenici diljem svijeta pokušavaju razviti jestiva cjepiva. Tako su japanski istaživači u časopisu Proceedings of The National Academy of Sciences (PNAS) objavili rezultate istraživanja cjepiva protiv alergije koje su razvili u riži. To je cjepivo iskušano na miševima, a znanstvenici tvrde da "otvara nove mogućnosti za tretman alergija u budućnosti".

- Danas se istražuje mogućnost proizvodnje raznih jestivih cjepiva. Osim cjepiva protiv virusa hepatitisa B, razvijaju se i jestiva cjepiva protiv bjesnoće, kolere i svinjske kuge. Od rekombinantnih protutijela prozivode se ona koja služe bilo u dijagnostičke ili teraputske potrebe. Uglavnom se ispituje proizvodnja monoklonskih protutijela i specifičnih rekombinantnih protutijela. Primjerice, IgG/IgA se radi u duhanu kao način za borbu protiv zubnog karijesa, a humani simpleks virus (HSV) za obradu nekih ginekoloških infekcija - rekla je akademkinja S. Jelaska, naglasivši da se biljke mogu koristiti i za proizvodnju ljudskog inzulina, interferona i eritroepoetina.

GORILOPEDIJA - ZDRAVLJE