Kako popraviti raspoloženje, čokoladni užitak

Čokolada regulira krvni tlak i podiže raspoloženje

Sama pomisao na čokoladu izaziva osjećaj ugode, a priča o njoj stara je više tisuća godina. Maje su prvi kultivirali kakaovac prije 2600 godina. Od zrna kakaovca, prženog kukuruza, vode, čilija i drugih začina spravljali su gorki napitak chocolatl. Zrna kakaovca rabila su se i kao novac. Kulturu kakaovca preuzeli su Asteci i Inke.

Kakaovac je štovan kao sveto stablo, spona između bogova i ljudi. Španjolski osvajači u 16. stoljeću su kakaovac prenijeli iz Meksika. Kako im je chocolatl bio odveć ljut i gorak, iz recepture su izbacili čili i dodali šećer, cimet i muškatni oraščić. Idućih stotinu godina receptura za pripravu toplog čokoladnog napitka čuvana je kao stroga tajna španjolskog dvora. Tek nakon osvajanja Kube, te potom Haitija, 1694. godine Francuzi su na Karibina zasadili plantaže kakaovca. Od tada čokolada je postala sve popularnija.

Početkom 18. stoljeća Englezi su čokoladi dodali mlijeko i uživali je kao popodnevni napitak u omiljenim “chocolate houses” iliti čokoladnim kućama. Sredinom 18. stoljeća Nizozemci su proizveli kakao prah koji je mnogo lakše miješati s vodom i mlijekom, a dodatkom kakao maslaca i šećera u prahu nastala je prva čvrsta čokolada.

Čokolada u svom sastavu sadrži tonizirajuće tvari poput tanina, teobromina (sastojak čajeva) i kofeina (šalica čokolade sadrži oko 10 mg, dok mala šalica crne kave sadrži 60 - 120 mg). Teobromin je tvar koja djeluje kao regulator krvnog tlaka, opušta krvne žile srca, aktivira izlučivanje mokraće, regulira živčani sustav i koristan je u slučajevima anemije. Razumljivo je stoga zašto čokoladu možemo ubrojiti u tvari koje direktno i indirektno sudjeluju u održavanju našeg dobrog raspoloženja. Pojedemo li malo čokolade jačamo koncentraciju i svoje intelektualne sposobnosti.

Osobe koje imaju problema s povećanom koncentracijom kolesterola u serumu ne moraju se bojati uzeti povremeno manje količine čokolade. Danas se zna da kakao maslac koji čini osnovnu “masnu tvar” u čokoladi u svojem sastavu uglavnom sadrži stearinsku kiselinu. Stearinska kiselina izuzeta je iz skupine lipida koji direktno stvaraju povećane vrijednosti endogenog kolesterola.To je zasićena masna kiselina koja se u jetri brzo pregradi u oleinsku kiselinu (“dobra” mast) koju u najvećoj količini nalazimo u prirodi u maslinovu ulju.

Na kraju treba navesti i jedan neugodan učinak koji u krajnje graničnim slučajevima posjeduje ova namirnica. Zabilježeni su, naime, slučajevi ovisnosti o čokoladi. Ta ovisnost ni približno nije slična onoj koju može izazvati alkohol, duhan ili lijekovi, ali može utjecati na debljanje i inhibiciju metabolizma kalcija. Zato, u čokoladi treba uživati - u malim dozama.

Kako popraviti raspoloženje, čokoladni užitak