ANTHONY Robbins, američki sveučilišni profesor javnoga zdravstva iz Bostona, održao je predavanje o pretilosti, njezinim posljedicama i prevenciji.

Kako se problem pretilosti tretira u SAD-u?

− Iako je SAD prva zemlja u kojoj se promatra epidemija pretilosti, i druge se zemlje moraju nositi s problemima prehrane pa su sudjelovale u istraživanjima. Primjerice, finski projekt Sjeverne Karelije važan je zbog nastojanja da se smanji zastupljenost mesa i mliječne masti u prehrani. Danas je u riziku svaka zemlja koja je izložena porastu globalizirane industrije hrane. Ironično, živimo u svijetu u kojem prejedanje i glad koegzistiraju.

Koji je problem opasniji, pretilost ili anoreksija?

− I pretilost i anoreksija izazivaju ozbiljne zdravstvene rizike onima koji ih imaju, ali kako pretilost sve više raste u svijetu, bit će zasigurno i veći problem u budućnosti.

Koji su uzroci rastućeg broja pretilih ljudi?

− Uzrok je relativno jednostavan − unos energije puno je veći od njezine potrošnje. Drugim riječima, treba vidjeti zašto određeni ljudi konzumiraju puno više hrane nego što im treba. U SAD-u sve više postaje jasno da je marketing jeftine i ukusne hrane glavni uzrok rasta razine pretilosti, osobito kod djece.

Koja je strategija borbe protiv pretilosti?

− Najlakše bi bilo reći da moramo promijeniti svoje ponašanje, ali ni edukacija ni liječenje ne mogu utjecati na agresivno reklamiranje nezdrave hrane. Zbog toga smo, barem u SAD-u, shvatili da bi najučinkovitiji način borbe protiv pretilosti bila promjena ponašanja velikih korporacija.

Je li pretilost bolest?

− Pretilost je prirodni rezultat većeg unosa hrane i manje aktivnosti od idealne ravnoteže. To je jednostavno način na koji ljudi odgovaraju na fizičku i “prehrambenu okolinu”. Posljedice su štete ljudskom tijelu koje se mogu zvati i bolestima i poremećajima.

Koji je segment društva najviše pogođen?

− Ponajviše najsiromašniji dijelovi društva, oni koji imaju najmanje novca da donesu zdrave odluke i nadjačaju utjecaj marketinga nezdravih proizvoda, proizvoda koji su u industrijama hrane i najprofitabilniji.

Koji biste savjet dali roditeljima u Hrvatskoj?

− Ovo će biti dobra tema za raspravu s publikom. Ne znam, no sumnjam da je Hrvatska iskusila veliki napad oglašavanja industrije hrane. Zbog toga Hrvatska možda ima šansu da svoju djecu (i odrasle) zaštiti od hrane koja podupire prejedanje i pretilost. Kao javni zdravstveni stručnjak, uvijek više preferiram društvene intervencije nego jednostavno prebacivanje problema na individualne žrtve oglašavanja hrane, tj. na roditelje i djecu.