Rigorozna dijeta

Rigoroznom dijetom do 150. godine života!

JEDNOSTAVNOM MATEMATIČKOM formulom uskoro ćete sa 77-postotnom sigurnošću moći dobiti odgovor na pitanje hoćete li doživjeti stotu, odnosno koliki će vam biti životni vijek, tvrdi prof. Thomas Perls sa Sveučilišta u Bostonu, nakon što je pregledom genoma više od tisuću stogodišnjaka izdvojena skupina od 150 markera koji su im omogućili dug život.

Jedan od koautora studije objavljene u posljednjem broju časopisa “Science” već izrađuje besplatnu web-stranicu na kojoj će se izračunavati predispozicije za dugovječnost.

Ljudi koji žive sto i više godina čini se da imaju posebne genetske varijacije. Ta posebna skupina gena “pobjeđuje” gene koji uzrokuju bolesti. No, dobiti “glavnu nagradu” na genskoj lutriji nije jedini uvjet za duboku starost, pa redovita fizička aktivnost i zdrav život još uvijek imaju važnu ulogu. Naime, kod 23 posto ispitanika u studiji nije pronađen posebni set gena iako su doživjeli visoke godine.

Svi su oni bili pripadnici Adventističke crkve sedmog dana, koja ih upućuje da budu vegetarijanci, redovito vježbaju, ne piju alkohol, nauče obuzdavati stres, te da provode vrijeme s obitelji, kao i da ne puše, što im produljuje život za 10 do 15 godina − kazala je koautorica studije Paola Sebastiani.

Nikad nije kasno za dijetu

 − Najsigurniji način za postizanje dugovječnosti, ispitan na životinjama, jest smanjenje unosa kalorija, odnosno dijeta koja produljuje život za oko 30 posto.

Ako se vinskoj mušici početno daje veća količina hrane, a nakon toga je se stavi na dijetu, njezin će životni vijek biti isti kao da je stalno bila na dijeti, što govori da nikada nije kasno za zdravu dijetu − kaže prof. dr. Janoš Terzić, genetičar s Medicinskog fakulteta u Splitu, te podsjeća na to da je prije nekoliko godina hrvatska znanstvenica Blanka Rogina u SAD-u otkrila gen Indy koji vinskoj mušici znatno produljuje život, a koji sudjeluje u razgradnji hrane, na temelju čega se procjenjuje da bi i čovjek uz rigorozno smanjenje kalorija mogao živjeti do 150 godina.

Osim dijete, život produljuje redovit intenzivan fizički napor, te nepušenje, kaže dr. Terzić. No, kad se isključe čimbenici poput dijete, pušenja, vježbanja, antibiotika..., najbolji pokazatelj trajanja nečijeg života jest starost roditelja. Proučavajući jednojajčane blizance, koji imaju gotovo sve gene iste, i dvojajčane, koji su “obična” braća i sestre, pokazalo se da je udio genetike u očekivanom trajanju života oko 20-30 posto.

− Studija objavljena u “Scienceu” pretražila je cijeli genom više od tisuću stogodišnjaka i pronašla je da postoji oko 150 točkastih genskih oznaka (SNP-ova) u genomu koje produljuju život. Tih 150 točkastih promjena smješteno je u 77 različitih gena, ali i izvan njih − objašnjava dr. Terzić, te dodaje da sada ostaje izazov utvrditi što te promjene čine u genomu.

Nakon toga, izazov će biti pronaći lijekove koji će moći ostvariti učinke tih 150 SNP-ova kod osoba koje nisu imale sreću dobiti ih u naslijeđe. Dolazi era moderne genetike, i za desetak će se godina na sličan način predviđati rizik za visoki tlak, rak crijeva itd., najavljuje dr. Terzić.