Žuta pjega

Žuta pjega (makula) je naziv za središnji dio mrežnice na koji se fokusira slika predmeta kojeg gledamo. Ona je sastavni dio svakog oka i mjesto najjasnijeg vida. Degeneracija žute pjege povezana s dobi je naziv za postupno oštećenje oblika i funkcije žute pjege koje nastupa iza 50 godine života. U današnje vrijeme degeneracija žute pjege jedan je od vodećih uzročnika gubitka centralne vidne oštrine.

Gubitak centralne vidne oštrine bolesnici najčešće opisuju kao nemogućnost da vide centar slike npr. u rečenici koju čitaju nedostaju središnja slova, ne vide jasno lice osobe koju gledaju i sl. Učestalost bolesti povećava se s dobi, a kako se danas u većini razvijenih zemalja pomiče dobna granica stanovništva, tako se svake godine otkriva sve više bolesnika s degeneracijom žute pjege.

Za dijagnostiku bolesti žute pjege pored kliničkog pregleda koristimo fluoresceinsku angiografiju (FAG) i lasersko slojevno snimanje mrežnice (OCT - optička koherentna tomografija) kao temljene pretrage koje služe i u daljnjem praćenju uspješnosti liječenja.

U prevenciji degenerativnih promjena preporučuju se vitamini C i E kao snažni antioksidansi i lutein. Liječenje se danas prvenstveno provodi intravitrealnim injekcijama lijekova koje zaustavljaju rast novih krvnih žilica u oku (anti-VEGF), fotodinamskom terapijom (PDT), kortikosteroidima, laserom i nekim drugim postupcima.

Intravitrealna injekcija je postupak primjene lijeka direktno u prostor staklastog tijela u oku što se provodi u sterilnim uvjetima operacijske dvorane. Na taj način lijek dolazi u najbliži kontakt s područejm žute pjege na koju treba djelovati, i postiže se optimalna koncentracija lijeka koja ima produljeno djelovanje kroz 6 i više tjedana. Ponekad se koriste i kombinacije navedenih postupaka u cilju što boljeg terapijskog učinka. Rano prepoznavanje početnih simptoma i rana dijagnostika ključni su za uspješno liječenje degenerativnih promjena žute pjege.

Izvor: plivazdravlje.hr

Žuta pjega