Bijela rasa

Stanovnici Europe postali su bjeloputi prije oko 5500 godina, pokazala su nova istraživanja norveških znanstvenika.

Stručnjaci vjeruju da je do iznenadne promjene u boji kože došlo s promjenama u prehrani kada su ljudi od lovaca - sakupljača postali pretežno poljoprivrednici.

Smanjene količine mesa u prehrani u kombinaciji s manjim količinama sunca u sjevernim dijelovima Zemlje uzrokovale su niže razine vitamina D. Naime, hrana uzgojena poljoprivredom ima manje vitamina D, a pigmenti tamnopute kože blokiraju ultraljubičaste zrake koje omogućuju njegovo stvaranje u organizmu.

Stručnjaci iz Sveučilišta u Oslu vjeruju da je ova promjena u prehrani pokrenula promjene u boji kože kako bi se ovaj problem nadvladao.

Već su ranija istraživanja pokazala da postoji povezanost između razina vitamina D i boje kože. Znanstvenici su dosad vjerovali kako je seoba ljudi na sjever glavni uzrok promjena u količinama pigmenta, međutim, nova studija pokazala da je važnu ulogu odigrala i prehrana.

Stanovnici Skandinavije razvili su najsvjetliju kožu kako bi što bolje kompenzirali nedostatak sunca i vitamina D u prehrani.

Ako se ova teorija potvrdi to bi značilo da su rani Europljani bili znatno tamnije puti.

Johan Moan iz britanskog Instituta za fiziku objasnio je kako je u Engleskoj prije 5500 – 5200 godina došlo do nagle promjene u prehranim navikama odnosno da se udio ribe u prehrani znatno smanjio. „Poljoprivredna hrana nije imala dostatne količine vitamina D, a Sunčevo zračenje je bilo preslabo da bi ga proizvelo dovoljno uz tamnu kožu“.

Jedna nedavna studija provedena u Sjedinjenim Državama pokazala je kako oko 50 posto mladih Afroamerikanki ima preniske razine vitamina

Bijela rasa