Čips od krumpira

10 najboljih slučajnih otkrića

NAJBOLJA I NAJVEĆA otkrića događaju se slučajno.

Tako je recimo jedan Norvežanin sanjao da sjedi na malom užarenom suncu dok oko njega kruže neke kugle. Čim se probudio, zapisao je ono što je sanjao i za svoj san dobio - Nobelovu nagradu.

Riječ je o Nielsu Bohru koji je ustvari sanjao strukturu atoma. Kugle su bile elektroni, a sunce jezgra atoma. Slučajno je Bohrov mozak ustvari samo posložio ono na čemu je on već radio.

No, postoje još slučajnija otkrića, a mi objavljujemo neka od njih.

1. Viagra

Muškarci koji imaju problema s impotencijom moraju biti zahvalni ukrudbama koje su 1992. dobijali muškarci Merthyr Tydfila, sela u Walesu u kojemu je uočen antigravitacijski učinak na mlohave ukrutnike muškaraca na kojima su testirali novi lijek za anginu pektoris. Prije toga je taj rudarski gradić bio poznat po proizvodnji drugačijeg željeza.

2. LSD

Švicarski je kemičar Albert Hofmann prvi čovjek na svijetu koji je otišao na trip, kad je slučajno, prstom prenio na usnice nekoliko zrnaca dietilamida lisergične kiseline, kemikalije koju je istraživao kao potencijalno sredstvo za olakšavanje začeća. Kasnije je probao veću dozu LSD-a i otkrio je loš trip.

3. X-zrake

Nekoliko se znanstvenika u 19. stoljeću igralo s materijalima koji su radioaktivni. No, X-zrake nisu otkrivene dok njemački znanstvenik Wilhelm Röntgen nije ispred posebne vakuumske cijevi stavio fluorescentni zaslon. Za to je otkriće dobio prvu Nobelovu nagradu za fiziku 1901. godine. Dok još nitko u svijetu nije znao ponoviti Röntgenov pokus, kao puku 'demonstraciju sile' Nikola Tesla mu je poslao rengensku sliku svoje noge u cipeli.

4. Penicilin

Škotski znanstvenik Alexander Fleming je istraživao gripu i prehladu 1928. godine, kad je spazio da su se zeleno-plave gljivice razvile na jednoj zaboravljenoj petrijevoj posudi i - pobile sve stafilokokne bakterije! Svi buismo ustvari trebali biti zahvalni zaboravnosti Fleminga.

5. Umjetna sladila

Kad smo već kod slučajnosti u laboratoriju: tri vodeća pseudosladora su došla do ustiju samo zato što su znanstvenici zaboravili oprati ruke. Ciklamat (1937.) i aspartam (1965.) su nusproizvodi medicinskih istraživanja, a saharin se pojavio tijekom istraživanja destilata katrana, odnosno kamenog ugljena (1879.).

6. Mikrovalne pećnice

Mikrovalni emiteri (ili magnetroni) pogonili su savezničke radare tijekom Drugog svjetskog rata. Skok od otkrivanja nacista prema pucketanju kokica došao je 1946., kada je magnetron otopio čokoladicu u džepu inžinjera Percyja Spencera iz korporacije Raytheon.

7. Rakija

Srednjovjekovni trgovci vinom su običavali iskuhati vodu iz vina kako bi na put nosili manji teret koji se uz to nije mogao pokvariti. Nije trebalo dugo dok netko od transportnog tima, kladili bismo se na mornare, nije odlučio preskočiti fazu ponovnog dodavanja vode.

8. Vulkanizacija gume

Guma puca na hladnoći i ljepljiva je na vrućini, ukoliko nije vulkanizirana. Drevni stanovnici Srednje Amerike imali su svoj način vulkanizacije, koji je ponovno 1839. otkrio Amerikanac Charles Goodyear tako što je bacio u vatru neke komade gume u koje je bio dodan sumpor i kasnije slučajno otkrio da su ti komadi elastični, li ne i ljepljivi, te trajni.

9. Elektricitet

Još su fenički trgovci prodavali jantar (koji se na grčkom kaže elektron), okamenjenu smolu crnogorice što se može naći na pješćanim plažama sjevera Europe. Da bi bolje prodali prozirne komadiće u kojima su često uhvaćeni i "zamrznuti" kukci, Feničani su trljanjem krpom polirali jantar. Tako je nekoga slučajno pecnula iskra. Kako je uvijek 'dobar štos' nekoga pecnuti iskrom, jasno je zašto je to privuklo pažnju znanstvenika...

10. Čips

Kuhar George Crum izmislio je savršenu grickalicu 1853. nakon što mu se jedan gost požalio da mu je prženi krumpir predebeo. Crum je, u inat gostu, sirovi krumpir narezao tanko poput papira i pržio dok nije postalo hrskavo. Ne treba ni reći da gostu nije bio dovoljan samo jedan krumpir.