Fosilni ostaci neandertalca

Proučavanjem i fosila s nalazišta u Hrvatskoj skupina europskih i američkih genetičara i evolucijskih antropologa skicirala je sekvencioniranje genoma neandertalca, kojega drže najbližim pretkom modernog čovjeka, objavili su u četvrtak na konferenciji za novinare u Leipzigu znanstvenici s direktorom Odjela za evolucijsku genetiku Instituta Max Planck Svanteom Paeaebom na čelu.

Cjelovito sekvencioniranje (određivanje slijeda baza u genima) genoma neandertalca rasvijetlit će evoluciju tog hominida, ali i evoluciju današnjeg čovjeka.

Homo sapiens neanderthalensis - poznatiji kao neandertalski čovjek - nestao je prije otprilike 30.000 godina, a najbogatije svjetsko nalazište fosilnih ostataka neandertalca otkriveno je 1899. na Hušnjakovu brdu u Krapini.

Sekvencioniranje genoma neandertalca trebalo bi omogućiti identifikaciju genetskih promjena koje su prvim ljudima omogućile da napuste Afriku i brzo se prošire svijetom. Taj je proces počeo prije otprilike 100.000 godina.

Antropolozi i genetičari Instituta Max Planck u Njemačkoj i tvrtke 454 Life Sciences Corp. u Sjedinjenim Američkim Državama, inače podružnice švicarske grupe Roche, sekvencionirali su više od milijardu djelića DNK izvađenih iz triju okamina neandertalca s nalazišta u špilji Vindiji kod Ivanca u Hrvatskoj. Također su uporabljene okamine s nalazišta u Njemačkoj, Španjolskoj i Rusiji.

Za taj posao koristili su se novim tehnikama, koje je posebno za taj projekt izradio profesor Svante Paeaebo, direktor Odjela za genetičku antropologiju Instituta Max Planck.

Dvije skupine znanstvenika sekvencionirale su ukupno više od tri milijarde osnovnih parova DNK neandertalca omogućivši sastavljanje više od 60 posto cjelokupna genoma tog hominida.

Sekvence DNK-a mogu se od sada uspoređivati s genomima čovjeka i čimpanze, čiji su slijedovi već određeni. Na temelju tih usporedaba znanstvenici bi mogli iznijeti prve zaključke u čemu se genom neandertalca razlikuje od genoma današnjeg čovjeka.

Fosilni ostaci neandertalca