Hrvatska Katolička crkva - drvene kapelice

U zemlji čiji je priobalni kamen, barem dijelom, izdržao potrese, požare i upade raznih zavojevača, kontinentalne dragocjenosti Hrvatske jednostavno kao da su iščezle.

Tako je danas jedva zamislivo da je na mnogim zagorskim bregima ležala po jedna jarko obojena crkvica. Vrijeme ih je otplavilo kao hižice kmetova od zemlje i pletera, tragove siromašnog svijeta koji je velikom i moćnom trebao tek kao meso u dalekim ratovima.

Ništa lakša iskušenja

Drvene kapelice između Save i Kupe nisu prošle ništa lakša iskušenja, uz to i zaboravljene i zapuštene, prezrene od veleučenih koji misle da bi se ovdje, u hrvatskom dijelu panonskog blata, trebale pisati studije poput one Dubyjeve o srednjovjekovnim katedralama. Lara Černicki i Stašo Forenbaher kažu za te kapelice da su “dragocjeni primjerci pučkog sakralnog graditeljstva”. Dakako, ne samo katoličke kapelice već i rijetke pravoslavne poput “Vaskrsenja Hristova” u Majskoj Poljani.

Sirotinja je gradila na brzinu, “od drvenih oblica i planki”, bez “učenih graditelja i inžinjera” - u Turopolju uz pomoć hrasta lužnjaka iz nekoć gustih šuma. I tako, dok Sanja Cvetnić bilježi da su Černicki i Forenbaher “okupili cjelokupni korpus sačuvane drvene gradnje koja je stoljećima bila glavni okvir liturgijskog života stanovnika Hrvatske, to dvoje autora za sv. Barbaru u Velikoj Mlaki kažu da je “jedna od najvrednijih i najprivlačnijih” .

Sanja Cvetnić je 2006. povela studente umjetnosti i povijesti u terensko istraživanje. Studenti su raščlanili sv. Barbaru u najsitnije dijelove - povijesno-umjetničke, graditeljske, rizničke - i “začavlali” vlastita imena za bolju i ljepšu znanstvenu i književnu budućnost. Rezultat tog rada je luksuzna monografija “Kapela sv. Barbare u Velikoj Mlaki”.

Od raspela do kapele

Čini se da iza svega stoji ljubav profesorice Cvetnić, ljubav prema baki i obiteljskom naslijeđu, što se očitovalo i u njenoj knjizi o raspelima-krajputašima “Loytre za ray nebesyki” (ArTresor, 2002). A od raspela do kapele sv. Barbare u ovakvoj obradi dug je put, u našoj znanstvenoj i knjižnoj “industriji”.

Zato treba sjesti na bicikl i bus i početi sa sv. Barbarom Sanje Cvetnić, a onda nastaviti itinerarom križnog puta hrvatskog kmeta i seljeka, na put koji je dijelio zajedno sa svojim srpskim bratom između svih ratova koji su im nudili koljački nož za spomen.

S ovom monografijom, ali i praktičnim vodičem po 38 hrvatskih crkvica Lare Černicki i Staša Forenbahera “Drvene crkve između Save i Kupe” (vidi i poticajne turističke karte za izlete biciklom), kapelice postaju pravo otkriće koje očekuju namjernike autom, biciklom ili pješice.

Hrvatska Katolička crkva - drvene kapelice