Jugoslavija - Amerika

(memoari Milovana Đilasa)

TE 1946. GODINE dolazi, ne slučajno, do povećanog, najžešćeg zaoštravanja sa SAD-om u povodu obaranja dva američka aviona iznad Jugoslavije (9. i 19. kolovoza).

Daily News tada je zahtijevao, za odmazdu, bacanje atomske bombe na Beograd, a američki državni tajnik Berns pozvao je Kardelja, koji je tada bio u Parizu na mirovnoj konferenciji, prijeteći mu najoštrijim riječima. Devetnaestog rujna 1946. tužitelj Jakov Blažević podnosi prijedlog da se povede postupak protiv Stepinca, pa je on tih dana i uhapšen...Ne znam koliki i kakav je udio u svemu tome američke vlade, ali je nesumnjivo - prema onome što sam upamtio i prema samom tijeku događaja - da su američke službe bile jako angažirane u zaoštravanju odnosa s nama. Američke vojne vlasti naprosto se nisu obazirale na naš državni teritorij, nego su ga - usprkos mnogim našim notama u kojima smo protestirali i upozoravali američku vladu - prelijetali kao ničiju zemlju iz svojih baza u Italiji i Austriji.To je postalo nepodnošljivo - osim ako bismo bili spremni javno priznati svoju nemoć i sramotu. Tito je naredio da se američki avioni pozovu na spuštanje na neki od naših aerodroma, a ako to odbiju - da se otvori vatra. Kod našeg zrakoplovnog zapovjedništva u početku je bilo kolebanja - avioni su bili transportni i nenaoružani - ali Tito je bio energičan, pa se dogodilo što se dogoditi moralo.Prvi avion je pristao na spuštanje tek pošto je izrešetan mitraljezom: tom je prilikom ranjen turski vojni diplomat, kojem su prilikom prijevoza u bolnicu ukradene i neke osobne stvari, a drugi avion, s četiri pilota, bio je oboren. Istovremeno su američke vlasti uporno odbijale predati neke naše brodove koje su nacisti bili odvukli u Austriju...Već sam spomenuo kako je američki državni tajnik Berns oštro razgovarao s Kardeljom u Parizu u povodu obaranja američkih aviona. Kardelj je obavijestio Tita o tom razgovoru, pa je uslijedila Titova pomirljiva izjava da se avione ubuduće neće obarati, nego će biti zabilježen njihov broj. Po povratku nam je Kardelj pričao da su članovi sovjetske delegacije bili oduševljeni što smo oborili američke avione, ali su i savjetovali: “Nemojte oboriti i treći avion...” Amerikanci su obustavili neprijavljeno prelijetanje našeg teritorija, iako se odnosi nisu bitno popravili...Američka ambasada u Beogradu također je igrala znatnu ulogu u svemu tome: njeni službenici držali su se arogantno i provokativno, pa čak i poticali pojedine naše protivnike i neke vođe bivših partija obećanjima da će padobrancima zauzeti Beograd, a flotom jadransku obalu.Sjećam se kako su Amerikanci - bilo je to u lipnju 1946., kad sam mijenjao Rankovića, ministra unutarnjih poslova, tijekom njegova boravka s Titom u Moskvi - podcjenjivali sudjelovanje naših dužnosnika na posvećenju groblja američkih avijatičara u Košutnjaku, a istovremeno su iskupili 200-300 naših zadrtih protivnika.Tada je američka ambasada izdala letak protiv nas, pozivajući građane da dođu na posvećenje i daju “oduška protiv ugnjetača”. Štoviše, jedan američki oficir, Richard Kums, uzvikivao je: “Tito - heil Hitler!...” Dakako, bilo je i zaoštravanja s naše strane, ali su Amerikanci bez sumnje bili u tome inicijativniji već i zbog toga što su previđali i zanemarivali i dubinu i značaj promjena u Jugoslaviji i naše vodstvo tretirali kao “satelit br. 1”...

Jugoslavija - Amerika

GORILOPEDIJA - ZEMLJOPIS I POVIJEST