Malo ledeno doba

Sunce je u posljednje vrijeme palo na najniže razine aktivnosti kakve nisu zabilježene u posljednjih 100 godina, objavili su znanstvenici.

Na njemu nema pjega, registrirano je i vrlo malo solarnih izboja, a rezultati promatranja zbunjuju astronome koji su se ovih dana okupili na Britanskoj astronomskoj konferenciji.

Sunce uobičajeno prolazi kroz ciklus aktivnosti koji traje 11 godina. Kada je na vrhuncu, njegova atmosfera uzavre i ono izbacuje izboje super vrućeg plina koji na Zemlji stvaraju polarnu svjetlost i eventualno probleme s električnim sustavima. Nakon te, često spektakularne aktivnosti slijedi mirnije razdoblje.

Stručnjaci su još prošle godine očekivali početak zagrijavanja nakon zatišja, jer se sljedeći solarni maksimum očekuje već u 2012. godini. No umjesto toga naša je zvijezda pala na 50-godišnji minimum u snazi solarnih vjetrova, 55-godišnji minimum u zračenju i 100-godišnji minimum u aktivnosti pjega.

Profesorica Louise Hara s University Collegea u Londonu kaže kako nije jasno što se zbiva sa Suncem niti kada će ponovno postati aktivnije.

„Nema naznaka da bi se to uskoro moglo dogoditi. Trenutno postoje znanstveni radovi prema kojima ćemo se uskoro vratiti u normalu. Međutim, drugi stručnjaci tvrde da ćemo ući u još jedno razdoblje dubljeg minimuma. O tome se vodi velika znanstvena rasprava“, objasnila je prof. Hara.

Znanstvenike ova situacija osobito brine jer je poznato da je sredinom 17. stoljeća na Zemlji nastupilo malo ledeno doba u trajanju od 70 godina (od 1645. do 1715.) s nizom neuobičajeno hladnih zima koje su zahvatile sjevernu Zemljinu polutku, a smatra se da je bilo prouzročeno tzv. Maunderovim minimumom. Sunčeve pjege pojavljivale su se u tom razdoblju sporadično i izgledalo je kao da se solarni ciklus potpuno raspao.

Neki ljudi stoga vjeruju da bi sadašnja neaktivnost Sunca mogla biti najava nekog sličnog ledenog doba koje bi moglo poništiti klimatske posljedice globalnog zagrijavanja.

Međutim, prof. Mike Lockwood smatra da se tako nešto neće dogoditi. „Pažljiva promatranja pokazuju vrlo jasno da je Sunce dosegnulo svoj maksimum 1985. te da je ovo danas nastavak silaznog trenda solarnih aktivnosti koji se nastavlja već nekoliko desetljeća. Lockwood objašnjava kako Sunce osim kroz 11-godišnji ciklus vjerojatno prolazi i kroz druge, duže oscilacije u kojima Maunderov minimum predstavlja jednu od najnižih točaka. „Za očekivati je da bi za ponovni ulazak u Maunderov minimum bilo potrebno više od 100 godina“, naglasio je.

Povezanost Sunčevih minimuma s hladnim razdobljima i mogući fizikalni mehanizmi ove pojave do danas nisu u potpunosti razjašnjeni. Astronomi i meteorolozi stoga budno prate sve promjene na Suncu i njihov utjecaj na naš planet. No astronomi danas imaju na raspolaganju snažne teleskope i satelite kojima mogu pozorno pratiti zbivanja na Suncu, te se nadaju da bi ova zagonetna sprega uskoro mogla biti riješena, a eventualna buduća ledena doba predviđena 'na vrijeme'.

Malo ledeno doba