Otkriće Australije

Ključne su bile dvije mape, točnije njihova reprodukcija, budući da originalni Vallard Atlas nikad ne napušta klimatizirani podrum knjižnice Huntingon u Los Angelesu, s nazivom "Terra Java" koje su Trickettu nevjerojatno sličile na australsku istočnu obalu...




Datum objave: Srijeda, 09. lipnja 2010.
Preuzeto: Jutarnji.hr | Slika: Otkriće Australije
Otkriće Australije

Otkriće Australije

Tko je otkrio Australiju?

ČETIRI PORTUGALSKA broda uputila su se 1522. godine s područja današnje Malezije u potragu za zemljom zlata te otkrila Australiju, kontroverzna je teorija knjige umirovljenog australskog novinara Petera Tricketta kojom mijenja povijest kontinenta za koji je odavno zapisano da ga je otkrio britanski pomorac istraživač James Cook 29. travnja 1770. godine.

Svoje tvrdnje Trickett temelji na dokumentima na koje je, kaže, slučajno naletio prije osam godina u knjižari u Canberri, a među kojima je i karta kopirana iz portugalskih izvora. Kad ju je povećao, vidio je da karta točno opisuje rtove i zaljeve diljem istočne obale Australije, uvjerava Trickett koji je objavljivanjem knjige naziva "Beyond Capricorn" pokrenuo raspravu povjesničara.

Cijelu priču Trickett je utemeljio na pronađenim mapama, reprodukcijama iz Vallard Atlasa, čiji original sadrži 15 ručno nacrtanih mapa dovršenih najkasnije 1545. godine u francuskom Deippeu i koje predstavljaju cijeli svijet kakav je tada bio poznat Europljanima.

Ključne su bile dvije mape, točnije njihova reprodukcija, budući da originalni Vallard Atlas nikad ne napušta klimatizirani podrum knjižnice Huntingon u Los Angelesu, s nazivom "Terra Java" koje su Trickettu nevjerojatno sličile na australsku istočnu obalu. Tada se pojavljuje s intrigantnom teorijom: što ako su originatori Atlasa u Deippeu imali krivo posložene dvije portugalske karte koje su kopirali?

- Vallard kartografi spojili su mape zajedno poput slagalice bez jasnog određenja da je mape moguće spojiti i na drukčiji način. Moja je teorija da su ih krivo spojili - objašnjava Trickett koji je u pomoć pozvao kompjutorskog znalca koji je uspio izrezati mapu u dva dijela i rotirati donju polovicu za 90 stupnjeva.

- Do tada je to bila samo teorija. No kad je jednom rotirana... cijela istočna obala Australije i dio južne obale pojavili su se točni do nevjerojatnog detalja - kaže Trickett uvjeren da je originalne karte izradio portugalski moreplovac Christopher de Mendonca čije je putovanje, tvrdi, bilo tajno čime su Portugalci htjeli spriječiti druge europske vlasti da nauče nešto o njihovu otkriću. Na južnoj obali, kaže Trickett, Mendonca je jasno označio mnoge lokacije, ali najznačajnijim smatra naziv Baia Neve za koji inzistira da je upravo to Botany Bay, rodni grad moderne Australije.

Odavno zapisana povijest je drukčija i govori da je Cook prvi Europljanin koji je istražio zaljev koji je nazvao Stingray Harbour, kasnije preimenovan u Botany Bay. Nasuprot Trickettu postoje drugi učenjaci koji ne poriču da dio mape prilično sliči obali Queenslanda, ali ih "zbunjuje dio gdje se obala najednom zaokreće".

Kompjutorska manipulacija za dobivanje zaključka da su Portugalci u Australiji bili 250 godina prije Cooka baš i ne impresionira stručnjake. Povjesničari tim više ne vjeruju Trickettovoj teoriji, ali i nasuprot njima nalaze se tamošnji starosjedioci, Aboridžini, koji pak negiraju Cooka tvrdnjom "kako je on otkrio ako smo mi već bili tamo?"

Otkriće Australije
Otkriće Australije
Otkriće Australije

Facebook komentari

Indeks A - Ž

4

A

B

C

Č

D

E

F

G

H

I

J

K

L

M

N

O

P

R

S

T

U

V

Z

Ž