Postanak čovjeka

Znanstvenici su pronašli novu vrstu letećeg dinosaurusa koji bi mogao potvrditi teorije o skokovitoj evoluciji i riješiti misterij brzog razvoja ljudi nakon ledenog doba.

Ostaci 20-ak kostura otkriveni su ove godine na sjeveroistoku Kine, a pripadali su zastrašujućoj vrsti lovaca koja je po Charlesu Darwinu nazvana Darwinopterus modularis.

Darwinopterus je živio prije nekih 160 milijuna godina, bio je dug 60-ak cm, hranio se drugim letećim reptilima, a imao je zube duge 15-ak cm kojima je kidao meso sa svojeg plijena.

Znanstvenici smatraju da Darwinopterus popunjava veliku vremensku rupu na evolucijskom stablu između primitivnog dugorepog pterodaktila (djede) i razvijenog kratkorepog oblika tog letećeg dinosaurusa (unuka) koji su živjeli u razdoblju od prije 65 do 220 milijuna godina. Dosad je pronađeno čak 130 vrsta pterodaktila, međutim, svi su oni odgovarali jednoj od dvije već poznate skupine.

Otkriće pokazuje da su neki dijelovi tijela tih letećih dinosaurusa, poput glave i tijela, vrlo brzo evoluirali u kratkom vremenskom razdoblju. To se protivi uvriježenom načelu Darwinove teorije prema kojem maleni dijelovi tijela poput panđi postupno evoluiraju i potvrđuje teoriju o tzv. modularnoj evoluciji. Fosili bi stoga mogli otkriti kako su se sisavci i ljudi neobično brzo razvijali nakon izumiranja dinosaurusa.

Profesor David Unwin iz University's School of Museum Studies rekao je da bi Darwinopterus „mogao biti jedno od najznačajnijih otkrića u evoluciji od objavljivanja Darwinove slavne knjige“.

- Evolucija Darwinopterusa bila je brza s mnogo velikih promjena u kratkom vremenskom razdoblju. Čini se da su se cijele skupine karakteristika koje oblikuju ključne strukture poput lubanje, vrata ili repa, razvijale zajedno... Čini se da je prirodna selekcija mijenjala cijele module, a ne, kako bi se uobičajeno očekivalo, samo neka svojstva poput oblika zuba – rekao je prof. Unwin.

Postanak čovjeka