Proizvodnja čokolade

LJUBAV LJUDI prema čokoladi počela je najmanje 500 godina ranije nego što se dosad mislilo, a zapravo je proizvedena u pokušaju da se napravi pivo, otkrili su znanstvenici s Cornell Universityja.
Čokolada je zapravo bila alkoholno piće napravljeno od fermentirane kašaste smjese plodova tropskog drveta kakaovca i pila se puno ranije nego što su je na pijedestal obožavanja uzdigli Maye i Azteci kojima je bila važno piće, a Maye su imale i boga čokolade.
Profesor antropologije John Henderson, voditelj istraživačkog tima, u nedavno objavljenoj studiji naveo je kako znanstvenici vjeruju da je do otkrića čokolade došlo slučajno, i to u pokušaju da se napravi vrsta piva. Ta "stara" mješavina koju su dobili, imala je okus čokolade. Otkrivene posude i ostaci čokolade na njima upućuju na vrlo rane običaje i ceremoniju ispijanja napitka prilikom vjenčanja, rođenja i drugih svečanih prigoda.
Poslije, u 16. stoljeću, čokoladni napitak miješan je s vodom, čilijem i medom te su tako nastajali razni napici od kojih je većina bila vrlo gorka. U Europu je čokolada stigla s Kolumbom.
Krajem 16. stoljeća u Španjolskoj su u čokoladu počeli stavljati šećer i vaniliju, a do 17. stoljeća postala je luksuzna namirnica. Krajem 18. stoljeća proizvedena je prva čokolada kakvu danas poznajemo nakon što je otkriven način za dobivanje kakao praha i kakao maslaca iz zrna kakaovca. Prvu mliječnu čokoladu napravili su Švicarci.
Do danas je otkriveno da čokolada sadrži oko 300 poznatih kemijskih sastojaka, uključujući metilksantine teobromin i kofein. Kofein je prisutan u malim količinama, a teobromina ima znatno više. Iako teobromin ima slab stimulativni učinak, pretpostavlja se da u kombinaciji s drugim sastojcima pridonosi stvaranju neopisive ugode i "monstruozne" želje za čokoladom u našoj civilizaciji.

Proizvodnja čokolade