VJEČNI GRAD Rim prema legendi su osnovali blizanci Romul i Rem koje je u špilji othranila vučica.

Ovih su dana svijet obišle fotografije nalazišta u Rimu za koje talijanski stručnjaci tvrde da je luperkal, odnosno davno zagubljena špilja.
Prostorija je pronađena 16 metara ispod zemlje, ispod ostataka palače cara Augusta na Palatinu, brežuljku u središtu grada, tijekom radova na obnovi. Građevina u obliku kupole ukrašena je šarenim mramornim mozaicima i školjkama. U središtu svoda nalazi se prikaz bijelog orla, simbola Rimskoga carstva u doba prvoga rimskog cara Augusta (63.-14. prije Krista). U potrazi za špiljom arheolozi su se ravnali renesansnim tekstovima prema kojima je luperkal smješten u blizini njegove palače.
Oko špilje su kasnije niknule brojne građevine, tako da je još Dionizije u prvom stoljeću prije Krista pisao kako se luperkal teško vidi od njih.
Carandini sa sveučilišta La Sapienza vjeruje da su Romul i Rem stvarno postojali, iako je legenda o vučici izmišljena. "Legenda o Rimu sadrži čiste izmišljotine", rekao je. "Ne vjerujem da je Romula othranila vučica. Bio je to mit koji je on stvorio, a koji odgovara tipičnom mitu o preživljavanju junaka. Međutim, luperkal postoji, zid Palatina postoji, a istinit je i forum koji je bio središte političkog života, a osnovao ga je Romul. Znamo da je August bio lud za Romulom... Stoga, ako se luperkal nalazi iznad njegove palače, to ima izniman značaj", objasnio je profesor.
Giorgio Croci, voditelj skupine konzervatora koja radi na obnovi Palatina, tvrdi da August nije slučajno izabrao to mjesto za palaču. Naime, Oktavijan je, prije nego što je postao car August, razmišljao o prihvaćanju imena Romul kako bi naglasio da namjerava iznova osnovati Rim. Stručnjaci vjeruju da je on obnovljeno svetište dao povezati sa svojom palačom.
U antičko doba u špilji i oko nje svake su se godine 15. veljače odvijale poganske svetkovine luperkalije u čast boga plodnosti Luperka. Tijekom njih muškarci su u ritualu plodnosti šibali žene, a ukinuo ih je u petom stoljeću papa Gelazije I.