Slom komunizma u Europi

Slom komunizma u Europi

Washingtonskom think-tanku, Zakladi Heritage, obilježena je krajem 2009. godine dvadeseta godišnjica pada Berlinskog zida. O uzrocima događaja s kraja osamdesetih govorilo je nekoliko američkih analitičara koji su većinom pratili slom komunizma izravno, kao dužnosnici tadašnje administracije Ronalda Reagana.

Poanta znanstvenog skupa o padu Berlinskog zida glasila je da komunizam u Europi nije propao zbog toga što je Mihail Gorbačov bio 'dobar čovjek' već zbog dugogodišnje aktivnosti razmjerno malog broja političkih disidenata te zahvaljujući sustavnom protu-komunističkom angažmanu administracije američkog predsjednika Ronalda Reagana.

Helle Dale, vanjskopolitička analitičarka u Zakladi Heritage, rekla je da je komunizam propao zbog toga jer nije izdržao u sučeljavanju s idejom koja mu je konkurirala, idejom slobode. Sjedinjene su Države u tom sučeljavanju imale čelnu ulogu.

'Sovjetski blok je propao zbog toga što nije mogao izdržati vojnu utrku s nama, zbog toga što je postojao čvrsti savez sa zapadnoeuropskim zemljama, ali i zbog najefektivnijeg oruža američke javne diplomacije – radio programa Glasa Amerika i Radija slobodna Europa, koji su ideološku borbu prenijeli na teren protivnika, iza Željezne zavjese'.

No, riješenost da se zaista pobjedi u hladnom ratu u Sjedinjenim Državama nije bila uvijek prisutna. Sovjetski je Savez desetljećima smatran protivnikom 'koji neće samo tako nestati' – rekao je Lee Edwards, profesor na Katoličkom sveučilištu Amerike ovdje u Washingtonu. Zato je Bijela kuća desetljećima slijedila politiku detanta, koji se sastojao u pregovaranju sa Sovjetskim savezom, mahom o razoružavanju. Problem je bio – istaknuo je Lee Edwards – da Moskva te sporazume uglavnom nije poštivala.

Onda je 1980. za američkog predsjednika izabran republikanac Ronald Reagan. Njegov pristup hladnom ratu bio je jednostavan – Reagan je želio da Amerika u njemu pobjedi, a Sovjeti da izgube.

Vjerojatno najpoznatiji američki stručnjak za Rusiju, povjesničar s Harvarda Richard Pipes o Reaganu je rekao: 'Osjećao je da je komunizam protivan ljudskoj prirodi, za razliku od sustava koji se temelji na slobodi pojedinca.Reagan je bio uvjeren da će komunizam propasti. Kako je on to zaključio, ja ne znam, ali znam da je to vjerovao i prije Bijele kuće, dok je bio guverner Californije'.

Za razliku od ogromne većine američke akademske zajednice, Richard Pipes je također smatrao da je Sovjetski Savez zapravo vrlo krhka tvorevina. To je kaže zaključio već prilikom svog prvog posjeta toj zemlji, 1957. godine.

'Kasnije sam bio tamo mnogo puta, gotovo svake druge godine.Govorim ruski i imao sam prilike razgovarati s mnogim ljudima.I moram priznati – nikad nisam sreo nekoga tko je bio uvjereni komunist, nekoga tko je iskreno zastupao tu ideju. Zapanjila me je vrlo niska razina iskrene lojalnosti tom režimu. Zaključio sam da takva zemlja neće moći dugo'.

John Lenczowski iz Instituta za svjetsku politiku u Washingtonu rekao je da je stvarna kriza u Sovjetskom Savezu nastala sredinom osamdesetih kada se ustanovilo da se vojna komponenta nacionalne ekonomije – koja je bila ogromna - više ne može natjecati s američkom. Uz to, Reaganova je administracija Sovjetskom Savezu krajem 1981. godine nametnula oštre sankcije, zbog uvođenja ratnog stanja u Poljskoj a odlučila je u Zapadnoj Europi postaviti novi kontinentalni protu-raketni štit.

S odlaskom Jimmyja Cartera i dolaskom Ronalda Reagana Moskvi je postalo jasno – rekao je John Lenczowski – da se Ameriku više ne može psihološki razoružati, odnosno da je američki mirovni pokret zapravo marginalna pojava.Druga prijetnja posustalom Sovjetskom Savezu bili su prvi navještaji ujedinjavanja Zapadne Europe – rekao je John Lenczowski.

Zapadna Europa će se ujediniti i okrenuti sebi. Za Moskvu je problem bio sljedeći – kako dobiti europske kredite, kako nastaviti trgovati s Njemačkom, ako Moskva provodi takvu represivnu politiku.Kremlj je sredinom osamdesetih smatrao da se taj problem može riješiti na sljedeći način – u satelitskim zemljama na vlast trebaju doći 'mali Gorbačovi', koji će Zapadu biti atraktivniji od komunističke stare garde…

Richard Pipes kaže da je za njega Mihail Gorbačov prilično tajanstvena ličnost.

'Sreo sam ga, razgovarao s njim, pročitao sam njegove memoare… Ali, smjer njegove politike bio je vrlo nepredvidiv.Teško je objasniti zbog čega je Gorbačov vukao poteze koje je vukao. Na jednom skupu u Vatikanu početkom devedesetih, na kojem se okupilo dvadesetak vodećih stručnjaka za komunizam iz cijelog svijeta, Aleksandar Jakovljev, čelni savjetnik Mihaila Gorbačova, rekao nam je da je Kremlj već 1988. godine – tri godine nakon dolaska Gorbačova na vlast – zaključio da se sovjetski komunistički sustav ne može reformirati'.

Richard Pipes pretpostavlja da je Gorbačov želio da Sovjetski savez opstane u svojim granicama, s otvorenijim političkim i ekonomskim sistemom.Što se tiče satelita u Srednjoj Europi, država tzv. Varšavskog ugovora, Gorbačov je poručio tamošnjim vlastodršcima da se mogu slobodno upustiti u reforme, bez opasnosti od sovjetske vojne intervencije – kaže Pipes.

Popuštanje policijske stege u Srednjoj i Istočnoj Europi, međutim, na vlast nije dovelo 'male Gorbačove' – kako se Moskva nadala – već disidente poput Lecha Walesa i Vaclava Havela. Javnost je za to bila spremna – među ostalim i zbog toga što je za disidente poput Havela i Walese znala preko programa Glasa Amerike, rekao je novinar John Glassman, visoki dužnosnik američkog Državnog tajništva odgovoran za javnu diplomaciju.Glassman je naveo riječi poljskog radničkog vođe Lecha Walese.

'Pobjeda nad komunizmom ne bi se dogodila da nije bilo Glasa Amerike. U bilo kojem društvu u kojem vlada bezakonje i nasilje, uloga Glasa Amerike je ogromna' – izjavio je Walesa 2004. Mislim da su još dojmljivi dokumenti rumunjske tajne službe, na kojima se vidi da su tamošnje komunističke vođe svakodnevno dobivale prijepise naših radio programa. Na marginama su ostali njihovi rukom pisani komentari, svojevrsni dijalog s Glasom Amerike – poput 'koje budale?!', 'mora da se šalite', 'ma hajde?', 'pa šta?', 'krivo vam je, ha!?'….

Richard Pipes, doajen američkih sovjetologa, smatra da je pad Berlinskog zida simboličan događaj, baš kao što je to bio i pad Bastille, točno 200 godina ranije. Komunizam u Europi propao je konačno godinu-dvije godine kasnije, konačnim raspadom Varšavskog bloka i Sovjetskog Saveza. To se dogodilo - zaključili su sudionici panela u Zakladi Heritage- zbog toga što komunizam nije bio dorastao konkurentskoj ideji, ideji liberalne demokracije.

Slom komunizma u Europi