Svjetlosna godina

Američki astronomi otkrili su dvije divovske crne rupe koje se, kako se čini, okreću jedna oko druge kao da plešu menuet u središtu udaljene galaktike nastale nakon sudara dviju odvojenih galaktika.

Te goleme, masivne crne rupe, nebeski objekti s nevjerojatnom gravitacijskom silom, nalaze se u orbiti udaljenoj oko pet milijardi svjetlosnih godina od Zemlje.

Svjetlosna godina je udaljenost koju svjetlo prijeđe u godinu dana a iznosi 10 bilijuna kilometara.

Po riječima astronoma Todda Borosona iz Nacionalnog optičkog astronomskog opservatorija u Tusconu, Arizoni, ta je pojava poznata kao binarni sustav.

Znanstvenici vjeruju da sve ili gotovo sve galaktike imaju u svom središtu supermasivne crne rupe. Mliječni put, primjerice, ima u svom središtu crnu rupu koja je tri milijuna puta veća od mase Sunca.

Kada se galaktike sudare ili spoje, a to se događa razmjerno često, crne rupe u njihovim središtima mogu gravitirati jedna prema drugoj zbog goleme mase i potom ulaze u orbitu.

Te crne rupe mogu se na kraju stopiti u jednu još veću crnu rupu.

U najnovijem slučaju, masa manje od dviju crnih rupa je 20 milijuna puta veća od mase Sunca, dok je masa veće crne rupe milijardu puta veća od sunčeve mase.

Boroson i njegov kolega Tod Lauer otkrili su ove crne rupe zahvaljujući zračenju objekata koje crne jame usisavaju svojom gravitacijom. „Crne rupe ne možete vidjeti. Vidite samo posljedice njihova djelovanja“, objasnio je Boroson.

Spomenutim crnim rupama treba oko 100 godina da obiđu jedna drugu a njihova međusobna udaljenost iznosi tri desetine svjetlosne godine.

Otkrili smo da postoji prilično jasna korelacija između veličine crne rupe i galaktike u kojoj se nalazi. Ovo je vjerojatno slučaj u kojem je veća galaktika progutala manju“, objasnio je.