Hipotezu o tamnoj tvari prvi je postavio švicarski astrofizičar Fritz Zwicky 1933. godine. On je, na temelju broja i sjaja zvijezda, procijenio količinu mase u našoj galaksiji. Potom je ustanovio brzinu okretanja opazivih objekata u njoj. Rezultati ovih proračuna pokazali su da je brzina okretanja zvijezda više nego dvostruko veća od moguće s obzirom na njihovu procijenjenu ukupnu masu. Drugim riječima, tako brzo kretanje zvijezda uzrokovalo bi raspad galaksije jer gravitacijske sile ne bi bile dovoljno jake da je održe na okupu (centripetalna sila mora biti jednaka centrifugalnoj).

Zwicky je stoga zaključio da u našoj galaksiji nedostaje masa te da da mora postojati neki drugi oblik materije, koji još nije otkriven, a koji ima dovoljnu masu (time i gravitaciju) da spriječi raspad galaksije. Nakon postavljanja te hipoteze započela je potraga za tamnom tvari.
VEZANE VIJESTI
Vijesti

* Znanstvenici prvi put otkrili čestice tamne tvari?!

Procjene količine mase u Svemiru utemeljene na gravitacijskim efektima ukazuju na to da bi tamna tvar mogla predstavljati njezin najveći dio. Samo 4% ukupne energije, odnosno tvari u svemiru je vidljivo. Pretpostavlja se da oko 23% otpada na tamnu tvar, a oko 74% na tamnu energiju.

Kozmolozi smatraju da postoje dvije vrste tamne tvari: još nezabilježena, ali obična barionska tvar - sastavljena od bariona - protona, neutrona i elektrona, te MACHOs - tajanstvena tamna tvar sastavljena od nepoznatih slabointerreagirajućih masivnih subatomskih čestica zvanih WIMPs kao što su neutrini i aksioni (čija se svojstva samo pretpostavljaju). No vjeruje se da je tamna tvar ipak uglavnom izgrađena od WIMP-ova. Još jedan mogući kandidat su supersimetrične čestice. Postavljena je i hipoteza da su WIMP-ovi supersimetrične čestice kao što je neutralino.