Turska osvajanja

Našli kosti ubijenih kmetova iz 15. st. i rekonstruirali okrutni turski masakr

PRVA JE polovica 15. stoljeća, a Turci se nezadrživo šire Balkanom.

Akindžije (turska laka konjica) sve češće prodiru na teritorij kontinentalne Hrvatske gdje mlade žene i muškarce otimaju kako bi ih prodavali kao roblje. U jednom od napada upadaju na područje Čepina, na imanje velikaša Ivana Koroga. Masakriraju 22 kmeta, od kojih 12 muškaraca, sedam žena i troje djece. Akindžije se nakon upada povlače očekujući da će masakr zastrašiti kršćansko stanovništvo. No, umjesto da pobjegnu, očevici se vraćaju u selo i pokapaju mrtve, ali ne u masovnu grobnicu, nego svakog pojedinačno.

Godine istraživanja

Taj zastrašujući događaj zbio se 1441., a o njemu postoji jedva zamjetan povijesni trag. No, na osnovi analize ostataka kostiju žrtava masakra bioarheolog i forenzični antropolog dr. Mario Šlaus s Odjela za arheologiju HAZU i njegovi suradnici nedavno su rekonstruirali tu tragičnu i zaboravljenu povijesnu epizodu. Svoj su rad objavili u uglednom časopisu American Journal of Physical Anthropology.

- Istraživanje je počelo prije više godina kada mi se javila kolegica Jasna Šimić, arheologinja. Ona je na arheološkom lokalitetu Čepin - tursko groblje, 11 kilometara jugozapadno od Osijeka, uz prapovijesne ostatke našla i kosti iz srednjeg vijeka - objasnio se dr. Šlaus. Istraživanje je bilo rutinsko sve dok nisu došli do prvih kostiju ljudi koji su bili ubijeni.

Isključili seljačku bunu

- Pokušali smo dokučiti što se dogodilo, isključujući moguće događaje poput seljačke bune ili međusobnih obračuna kmetova. Koristeći metodu datiranja pomoću radiokativnog ugljika, zaključili smo da te kosti potječu iz prve polovice 15. stoljeća - ispričao je Šlaus i dodao kako je iz povijesnih knjiga doznao da se 1441. dogodio upad akindžija u Čepin.

- Naziv akindžije dolazi od turske riječi akinti, što znači poplava jer su oni rušili sve pred sobom. Imali su dva zadatka: upadati u kršćanske zemlje i otimati ljude koje su prodavali kao robove te etnički očistiti teren prije dolaska regularne turske vojske - objasnio je Šlaus koji je otkrio da su svih 22 ubijenih kmetova bili mladi ljudi.

- Analizom ozljeda na kostima uočili smo dva scenarija ubijanja: jedan za muškarce, a drugi je žene. Muškarci su ubijeni brzo, pokušali su se oduprijeti, ali bezuspješno. No, analiza kostiju kod žena pokazala je da im je nanesen velik broj ozljeda na femuru i zdjelici, što je nedvosmislen pokazatelj da su svih sedam ubijenih žena bile žrtve psihopatskog iživljavanja - rekao je Šlaus, naglasivši da su se akindžije najviše iživljavali na jednoj ženi koja je u trenutku smrti bila stara između 22 i 25 godina.

Prvi analizirani masakr

- Ta je žena imala velik broj ozljeda u području zdjelice, koje su nanesene šiljkom od čekića. Neke od ozljeda bile su moguće samo u slučaju da se ženu objesilo naglavačke. Kako bismo provjerili naš scenarij, kupili smo čak i lutku u dućanu. Naposljetku smo zaključili da je mlada žena vjerojatno bila trudna i da je iživljavanje rezultiralo vađenjem bebe iz utrobe, što su u ono vrijeme akindžije često radili - ispričao je Šlaus te naglasio da je ovaj rad prvi i zasad najstariji analizirani masakr u Hrvatskoj.

- Naš rad bitno pomaže razumijevaju uvjeta i (ne)kvalitete života u Slavoniji u 15. stoljeću. No, to je i prava detektivska priča jer smo krenuli od nalazišta koje ni po čemu nije trebalo biti zanimljivo, a pretvorilo se u nevjerojatnu priču koju smo uz pomoć antropologije, forenzike, arheologije i povijesti vrlo detaljno ispričali - zaključio je Šlaus.Mlade kmetove ubili su iz osvete velikašu Korogu

Zašto su akindžije ubili mlade kmetove velikaša Ivana Koroga, umjesto da ih prodaju kao roblje na tržnici u Skoplju ili Istanbulu, jedno je od pitanja na koje je pokušao odgovoriti Šlaus.

- Vjerojatno je u pitanju bila osveta. Naime, Ivan Korog bio je veliki prijatelj mađarskog velikaša Janoša Hunjadija koji je 1441. Turcima zadao nekoliko važnih udaraca. Kmetovi su ubijeni u selu koje je bilo samo četiri kilometra udaljeno od Korogove utvrde i velikaš je mogao vidjeti pokolj. Istodobno su Turci počeli i etnički čistiti prostor kako bi se domogli Osijeka koji im je bio strateški važan zbog prijelaza preko Drave - kaže Šlaus.

Turska osvajanja

GORILOPEDIJA - ZEMLJOPIS I POVIJEST