Valovi na vodi

Nova vrsta tsunamija  - meteorološki tsunami

SPLITSKI ZNANSTVENIK dr. sc. Ivica Vilibić s dvojicom inozemnih kolega uspio je svjetskim ekspertima dokazati postojanje tzv. meteoroloških tsunamija, razornih dubinskih valova koji su nedavno poharali neke mediteranske luke, pa i jadranske otoke.

Taj znanstveni suradnik Instituta za oceanografiju i ribarstvo (IOR) za tu je vrstu tsunamija, koja je donedavno u znanstvenom svijetu osporavana, a često je i vrlo opasna, utvrdio da jedina nastaje djelovanjem atmosferskih prilika, za razliku od ostalih koji se rađaju iz potresa, klizanja tla ili erupcija vulkana.

Dr. Vilibić ističe da se upravo meteorološki tsunami, visine četiri metra, obrušio lani u lipnju na zaljev gradića Ciutadella na Balearskim otocima, ostavivši za sobom razbijene i potonule skupocjene jahte i štetu od nekoliko desetaka milijuna eura.

Ni druge vrste tsunamija, kako ističe znanstvenik iz Laboratorija za fiziku mora IOR-a, nisu zaobilazile područje Europe. Pripisuje im se smrt desetak tisuća ljudi tijekom potresa u Messini početkom 20. stoljeća, kao i u Lisabonu 1755. godine. U samom Jadranu katastrofalni su tsunamiji zabilježeni tijekom potresa na poluotoku Gargano 1627. godine kad je poginulo više od 8000 ljudi, te četiri desetljeća poslije u Dubrovniku. Osim toga, iako s mnogo manjim razornim posljedicama, bilo ih je i nedavno. Vilibić pretpostavlja da su upravo meteorološki tsunamiji 1978. godine potopili Velu Luku, a prije tri godine udarili na Stari Grad na Hvaru. Bez obzira na to, ističe Vilibić, kod nas ne postoji sustavno praćenje te destruktivne pojave i prevencija od nje.

- Riječ tsunami potječe iz japanskog jezika, a znači val u luci (tsu - luka, nami - val). Osnovna razlika između tsunamija i običnih površinskih valova jest u tome da oni zahvaćaju cijeli stupac mora, od površine do dna, dok snaga vjetrovnih površinskih valova naglo opada s dubinom. Zbog te svoje karakteristike valovi tsunamija usporavaju te se izdižu kada val dolazi u plitko obalno područje, višestruko nadmašujući svoju visinu u dubokome moru.

Tsunamiji se dijele prema izvorišnoj sili na seizmičke (potresne), klizišne, vulkanske, udarne (asteroidne), a sada i meteorološke. Razornost klizišnih, vulkanskih i meteoroloških tsunamija najčešće je lokalnog ili regionalnog karaktera, a u povijesti, kako je zabilježeno, prouzročili su golema razaranja. Pretpostavlja se da je eksplozija vulkana Santorini oko 1650. godine prije Krista stvorila tsunami mjestimično viši od 100 metara, koji je uništio nekoliko desetaka kilometara udaljenu minojsku civilizaciju - ispričao je Vilibić.

Najrazorniji su seizmički tsunamiji koji najčešće nastaju na mjestima sučeljavanja tektonskih ploča i mogu zahvatiti golema područja. Upravo takav bio je "božićni" tsunami 2004. godine, koji je opustošio obale Indonezije, Tajlanda, Šri Lanke i Indije te usmrtio više od 200.000 ljudi.

- Taj tsunami je jedan od rijetkih koji je uočen i izmjeren u svim svjetskim oceanima, pa se čak i na suprotnom kraju Zemljine kugle manifestirao u manjim valovima - napomenuo je splitski stručnjak za fizičku oceanografiju.

Vilibić je nedavno privukao pozornost znanstvene javnosti i njemačkoga Der Spiegela objavljenim radom u časopisu Natural Hazards and Earth System Sciences.

S dvojicom znanstvenika, Aleksandrom Rabinovichem iz Moskve i Sebastianom Monserratom s Baleara, proveo je istraživanje koje je dokazalo postojanje meteoroloških tsunamija, fenomena koji uzrokuju putujući poremećaji tlaka zraka. Naime, do objave njihova rada neki svjetski priznati znanstvenici termin tsunami ograničavali su samo na dubinske valove koji imaju izvorišta u Zemljinoj kori (potresi, klizanja tla, vulkani).

- Dio stručnjaka nije prihvatio termin meteorološki tsunami, što mi još nije jasno. Doduše, riječ je o znanstvenicima koji se u proučavanju tsunamija nisu odveć bavili fizikom fluida, zraka i mora, nego su se bavili primarno istraživanjima fizike Zemljine kore: seizmologijom, geodezijom i geologijom. Drugim riječima, nikako nisu prihvaćali da uzroci tsunamija mogu biti i atmosferske pojave. Jedan od razloga neprihvaćanja naših tvrdnji vjerojatno je mnogo pragmatičniji te proizlazi iz bojazni da će im se otvaranjem još jednog područja smanjiti sredstva koja dobivaju za svoja istraživanja tsunamija - objasnio je splitski stručnjak uključen u brojne europske znanstvene projekte.