Vila Auer

VILA AUER prva je zagrebačka vila sagrađena u razdoblju moderne.

Povjesničarka umjetnosti Dijana Požar diplomirala je na temu vile u Nazorovoj 10, te kaže kako, osim izuzetne arhitektonske vrijednosti, vila ima i nevjerojatnu povijest.- Vila je sagrađena na padini između Nazorove i Rokove 1903. godine, kada je ondje bilo groblje. Ono je ekshumirano tek 1907. godine, iz čega zaključujemo da je vila Auer u Nazorovoj 10 sagrađena na groblju, a možda i na posmrtnim ostacima starih Zagrepčana - ispričala je Dijana Požar koja se intenzivno bavila proučavanjem te kuće.Objašnjava kako je to bila prva kuća na brdu koje je danas jedno od najelitnijih u Zagrebu, te da postoje legende i navodna svjedočanstva prema kojim su vlasnici nekih kuća u Nazorovoj i Rokovoj poludjeli zbog proganjanja duhova.- U blizini kuće postoji jedan zid u koji su uklesane grobne ploče, a njega sam prvi put vidjela kada sam kao studentica htjela fotografirati Nazorovu 10. Sjećam se da sam molila vlasnike da me puste unutra, no u kući nisu živjeli ljudi, nego psi. Od susjeda sam doznala da je vlasnica u kući držala pse lutalice, a nakon nekog vremena kuća se pretvorila u pravu privatnu štenaru i ubrzo je u njoj bilo nemoguće živjeti - ispričala je Dijana Požar. - Ferdinand i Amelia Auer, bogata građanska obitelj, kupili su cijelo brdo između Britanca i Zamenhoffove ulice, a na sredini brda 1903. sagradili su vilu koju je projektirao Viktor Kovačić.Nedugo nakon toga sagrađene su još tri kuće u kojima su živjeli njihovi sinovi, secesijski slikar Robert Auer, arhitekt Bela Auer te Koloman, koji je od oca naslijedio tiskaru u kojoj su bile tiskane prve zagrebačke razglednice. Sve te kuće nose zajedničko ime vila Auer, a ova u Nazorovoj 10 meni je posebna jer je prva i njezina je arhitektonska vrijednost neupitna.Tlocrti, odnos prostorija, komunikacija između soba te izgled kuće izuzetno su moderni za to razdoblje, a jedan od razloga zašto ona nije zaštićena jest to što je pregrađivana i nadograđivana. No, i dogradnja je napravljena besprijekorno i s potpisom jer ju je 1925. godine projektirao još jedan velikan moderne, Juraj Denzler.

Vila Auer

GORILOPEDIJA ZEMLJOPIS I POVIJEST