JADRANSKE RIBE Nepoznata čudovišta iz dubina

JADRAN skriva brojne tajne, u svojim dubinama čuva mjesta za nove vrste riba, do kojih znanstvena ruka još nije stigla.

Svaki novi nalaz privlači pažnju ne samo zbog svog neuobičajenog izgleda, već i znanosti intrigirajuće činjenice da primjerci takvih riba još nisu pronađeni na ovom području.

Neke od takvih primjeraka, kao Napuhača, Češljasta kirnja i Žutousna barakuda, mogu se označiti i kao indikatori zatopljenja mora, direktne posljedice globalnog zagrijavanja.

Osim njih u Jadranu postoje i brojni drugi indikatori, potvrđuje nam dipl.ing.biologije i ekologije mora Branko Dragičević, sa splitskog Oceanografskog instituta, koji u svom radu, uz mentorstvo stručnjaka i kolege dr.Jakova Dulčića, proučava nove riblje vrste.

Mladi oceanografski stručnjak naglašava kako su nove vrste o posljednje vrijeme česta pojava, ali i da pronalazak tek jednog primjerka ne mora značiti uspješno udomaćenje u novom kraju.

- Indikativno je da se brojnost novih nalaza povećala posljednjih godina, što se vidi po pojavi do sada neregistriranih vrsta. Takve su i Napuhača, Češljasta kirnja i Žutousna barakuda, koje su u naš kraj došli iz toplijih područja. Do nedavno ove vrste nisu bile utvrđene za Jadran, a nakon prvih nalaza posljednjih godina, uslijedilo je i njihovo širenje prema sjevernijim područjima. Tako su im nalazi postali učestaliji, pa ih i držimo biološkim indikatorima zatopljenja mora. Ima još nekih vrsta čija se nazočnost u Jadranu može povezati s klimatskim promjenama, primjerice Oceanska napuhača, Morski vepar, te Trorepan, koji je po prvi puta zabilježen u Jadranu ovog ljeta. Ove vrste su izuzetno rijetke, zabilježene su samo pojedinačne jedinke – kaže dipl.ing. Dragičević.

Splitski znanstveni duo posebnu pažnju pridaje nalazima riba koje su iz Crvenog mora preko Sueskog kanala došle u Mediteran, a potom i u Jadran. Riječ je o takozvanim lesepsijskim migrantima od kojih je u Jadranu zabilježeno 11 vrsta. Osim u slučaju Plavotočkaste trumpetače, još nema indicija o uspostavi populacija ovih vrsta. Njihova nazočnost u našem moru, kaže dipl.ing. Dragičević, najvjerojatnije je posljedica dvaju čimbenika – već uspostavljenih populacija ovih riba u istočnom Mediteranu, te zatopljenja, koje im dozvoljava daljnje širenje prema sjevernijim područjima.

-Izuzev Plavotočkaste trumpetače, u nekoliko navrata pronađene u južnom Jadranu, kod ostalih je riječ o pojedinačnim nalazima. No za nju smatramo da bi u bliskoj budućnosti mogla stvoriti samoodrživu populaciju, jer se širi Mediteranom izuzetnom brzinom. Iako su učestali nalazi novih vrsta indikatori globalnog zatopljenja, oni nisu i jedini.

Dobri indikatori su i promjene u populacijama riba koje od prije obitavaju u Jadranu. Riječ je o migraciji prema sjeveru i povećanju brojnosti vrsta poput Kostoroga, Papigače, Vladike arbanaške, Strijelka te nekoliko vrsta kirnji. Također, učestaliji su i nalazi mlađi nekih prethodno rijetkih vrsta, što upućuje i na procese prilagodbe takvih vrsta u Jadranu.

Slične takve pojave zabilježene su i u područjima zapadnog Mediterana. Znanstveno gledano, određene promjene se događaju – kaže dipl.ing. Dragičević.