Antička filozofija

Antička filozofija

Antička filozofija dijeli se na:

a) kozmološko razdoblje grčke filozofijeb) antropološko razdoblje grčke filozofije c) ontološko razdoblje grčke filozofijed) etičko razdoblje helenističko-rimske filozofijee) religiozno razdoblje helenističko-rimske filozofije

Atenska je civilizacija u petom stoljeću pr. Kr. bila uistinu osobita, pa s pravom možemo reći kako je upravo ona postavila temelje našim modernim zapadnjačkim uvjerenjima i vrijednostima. Međutim, iako su Atenjani u mnogo čemu bili slični nama, u nekom su se drugom pogledu razlikovali. Oni su se divili ratničkim vrlinama i vjerojatno su bili manje individualistički a više "plemenski" nastrojeni nego što smo mi danas. Zato što se njihov društveni i kulturni svijet umnogome razlikovao od našega, jasno je kako mnoge grčke riječi ne možemo posve točno prevesti na naš suvremeni jezik.

Grci su imali teleološki pogled na svijet i na same sebe. To znači da sve na svijetu teži k nekoj konačnoj svrsi ili planu - dobar nož mora biti oštar, konj snažan i poslušan, vlada pravedna i učinkovita, itd. Tako je "dobar" čovjek onaj koji ispunjava svoje dužnosti, uglavnom tako što je dobar građanin. Robovi nisu imali sreće - bili su robovi zbog svoje "prirode".

Grčka religijska vjerovanja također su bila različita. Grčki su bogovi bili svadljiva, promiskuitetna i često nemoralna družina kojoj je mudro dodvoravati se i prinositi žrtve. Inteligentni grčki građani svoje su političke i etičke vrijednosti tražili izvan službene religije.

Postavljajući temeljna pitanja izvan mitova, počeli su "filozofirati. Sve su dovodili u pitanje... matematiku, moral, biologiju, politiku, sociologiju, povijest„ astronomiju...

"Spoznaja" se začinjala različitim sadržajima, što znači da Atenjani, za razliku od nas, nisu strogo razgraničavali discipline. Bilo je to prvo društvo koje je odbilo prihvati tradicionalne odgovore zdravo za gotovo. Njihovo je stajalište bilo kritičko i istraživačko, što ih i danas, više nego bilo što drugo, čini uistinu "modernima".

Grčki gradovi-države

Već u Platonovo doba, svi su grčki gradovi-države bili dobro uređeni. U antičkom su svijetu bili jedinstvena pojava. Egipat i Perzija bili su golema, bogata, monolitna i teokratska društva, dok su Grci živjeli u malim, neovisnim, većinom siromašnim državama.

Postoji mnogo i gradova-država i svi su međusobno neovisni i imaju različite političke sustave. Atena je bila posebna po čestom odabiru vrlo neposrednog oblika demokratske vlasti u čemu su sudjelovali svi odrasli muški građani. Biti građaninom Atene značilo je imati povlastice, ali i mnoge naporne političke i javne dužnosti, kao što su vojna i sudska služba; a za imućnije i plaćanje vjerskih obreda i sezonskih kazališnih događaja. Atena je bila čuvena po svojim velikim dramskim piscima: Eshilu, Sofoklu, Euripidu, Aristofanu i drugima.

Ateni su prijetili vanjski neprijatelji: kako Perzijsko carstvo tako i vojnički grad-država Sparta. No čini se da su građani Atene neprestano bili svadljivi ali i privrženi demokratskim vladama koje su, u pravilu, bile korumpirane i neučinkovite.

Prvi filozofi (Tales, Demokrit, Pitagora, Heraklit...) nastoje oko spoznanja svijeta i njegove biti. Njihovi nasljednici (Sokrat, Platon) pokušavaju dati neku vrstu postojanih moralnih vrijednosti kako bi se uspostavila trajna politička stabilnost koja će spasiti Atenu.

Naposljetku je glavna prijetnja došla sa sjevera. Atenu je "progutalo" makedonsko carstvo Filipa II. (382.-336. pr. Kr.) i njegova nasljednika, Aristotelova učenika, Aleksandra Velikog (356.-323. pr. Kr.).

Antička filozofija

Pročitajte još i:

Bog Ares

Ares je jedno od mlađe djece Zeusa i Here. Bog je rata i, kako su ga promišljali, nemilosrdni rušitelj gradova. Najradije je boravio u Trakiji pa mu se zbog toga pripisuje očinstvo, po nekima i praočinstvo, nad mitskim ženskim ratnicama, poznatim Amazonkama...

Bog Perun

Posvećen mu je hrast, kao Perunova personifikacija na zemlji, pa su se upravo u hrastovim šumama nalazila njegova svetišta. Perunov kult jedan je od najstarijih i u narodu...

Bog vina

Dioniz u grčkoj mitologiji bog je plodnosti zemlje, vegetacije, vina, žena, bog-bik. Poznat je i kao Bakho i u grčkoj i u rimskoj mitologiji...

Bog Apolon

Apolon je bog svjetlosti i sunca, umjetnosti i muške ljepote, zaštitnik pjesništva i glazbe. Sin je Zeusov i Lete, kćeri Titana Koeja i žene mu Febe. Bježeći pred zmajem...

Bog Zeus

Zeusova je žena bila njegova sestra Hera. Zeus i Hera stalno su se sukobljavali. Uvrijeđena njegovim prijevarama, ona ga je često ponižavala na sitne spletkarske načine....

Bog rata

Ares je bio bog ratovanja koje je samo sebi svrhom, radovao se smrti junaka i običnih smrtnika. Radovali su ga miris krvi, borba, oružje....

Bog Jupiter

Jupiter je vrhovni bog, vladar neba i zemlje, zaštitnik svjetlosti i zakletve, prava i uspjeha pothvata. Zaštitni mu je znak munja, biljka hrast, a životinja orao....