Mjerenje brzine vjetra

Mjerenje brzine vjetra

Horizontalno strujanje zraka zovemo - vjetar. Iskorištenje snage vjetra bilo je u povijesti od velikog značaja prvenstveno za razvoj pomorstva, a s njime i geografije (pogon mlinova-vjetrenjača i dr.), a i danas se pažnja usmjerava na energiju vjetra kao na jedan od mogućih alternativnih ekoloških izvora energije.

Vjetar nastaje uslijed nejednakosti tlaka u atmosferi zbog meteoroloških mijena. Vjetar je određen brzinom, smjerom i jačinom.

Brzina vjetra mjeri se pomoću anemometra a izražava se uobičajenom jedinicom za brzinu - metrima u sekundi, kilometrima na sat, čvorovima ili specijaliziranom jedinicom - beaufort (čitaj "bofor").

>>ANEMOMETRI

>>MJERAČI JAČINE VJETRA

>>RUČNI MJERAČI BRZINE VJETRA KESTREL

U tehnici se s vjetrom računa kao sa opterećenjem koje on može proizvesti na građevine, konstrukcije i plovila. Opterećenje uslijed vjetra iskazuje se u N/m2 (njutnima po kvadratnom metru) ili kp/m2 (kilopondima po kvadratnom metru), a zavisno je od brzine vjetra i smjera pod kojim napada površine objekata.

Pritisak vjetra jača s visinom iznad terena, pa je osobito izražen kod visokih objekata i može poprimiti vrlo velike vrijednosti, pa i dovesti do prevrtanja dizalica ili vozila ili drugih načina oštećenja objekata.

Kroz povijest je određivanje brzine i smjera vjetra pomorcima bilo od životne važnosti stoga su razvijene različite skale za vjetar koje prema utjecaju vjetra na okolinu određuju brzinu. Primjer je Beaufortova skala koja se još i danas koristi ako mjernih uređaja nema ili su pokvareni. U moderno doba se brzina vjetra najčešće mjeri anemometrom, a smjer se određuje vjetruljom.

Ruža vjetra podijeljena je na 16 smjerova, no vjetar se većinom prikazuje u osnovnih 8 (sjever, sjeveroistok, istok, jugoistok, jug, jugozapad, zapad, sjeverozapad). Brzina vjetra se mjeri u metrima po sekundi (m/s), no često se upotrebljava i kilometar na sat, dok su pomorci skloniji čvorovima.

1 m/s=3.6 km/h=2 čvora

U Hrvatskoj su vrlo važna mjerenja brzine udara vjetra, osobito kod naše bure. Anemometar na Maslenici je zabilježio najveću brzinu od 248km/h iako postoje područja gdje bura postiže i veće brzine no ne u blizini meteoroloških postaja pa nisu zabilježene.

Ta činjenica nam ukazuje na možda i najveći problem meteoroloških mjerenja, kolikogod karta postaja izgledala gusta, još uvijek nije dovoljno gusta da bi se zabilježila većina bitnih i zanimljivih pojava. Na Jadranu smjerovi vjetra imaju posebne nazive, najbolje je usporedno pogledati obje ruže vjetra te saznati od kuda puše koji vjetar.

Mjerenje brzine vjetra