Solarna arhitektura, alternativna goriva

'Preletjet ćemo svijet avionom bez goriva'

Gspodine Piccard, žao nam je, ali ne možemo proizvesti zrakoplov kakav vi želite - ljubazno su Bertrandu Piccardu odgovorili proizvođači aviona kad im je pokazao nacrte projekta Solar Impulse.

- Ne možete?! - čudio se Bertrand.

Pedesetjednogodišnji znanstvenik, avanturist, psihijatar po struci, imao je plan B. Ne može? “Nema ne može - sve se može”, Bertrandovo je geslo, dokazano mnogo puta dotad. Već je dokazano da i željezo može plivati, a i Amerika kao da postaje zemlja proleterska... Švicarac se naposljetku obratio proizvođačima brodova. Zašto?

- Oni nisu ni znali da je nemoguće proizvesti takav zrakoplov pa su ga napravili - izjavio je šeretski.

12.000 solarnih ćelija

Stvoren je Solar Impulse, zrakoplov na sunčevu energiju kojim švicarski pustolov želi obletjeti svijet. Oko projekta vrijednog 70 milijuna eura okupljen je velik tim stručnjaka i zanesenjaka.

Solar Impulse solarna je letjelica koju pokreću četiri električna motora, od kojih svaki ima 10 konjskih snaga. Zrakoplov dužine 21,85 m, visine 6,40 m, te raspona krila 63,40 metara, poput onih u Airbusa A340 ima 1600 kilograma, dakle nije teži od automobila. Krila zrakoplova prekrivena su s gotovo 12 tisuća solarnih ćelija, a energiju akumulira u litijevim baterijama koje su teške 400 kg. Predviđeno je da leti prosječnom brzinom od 70 km/h, a brzina polijetanja mu je 35 km/h. Može letjeti na maksimalnoj visini od 8500 metara.

Povijest solarne avijacije

Kad je pilot Markus Scherdel iz vojne zračne baze u Payerneu na zapadu Švicarske poletio na probni let na visini od oko 1000 metara, mnogi svjetski mediji objavili su: Solar Impulse, prvi solarni zrakoplov, uspješno je obavio probni let.

Međutim, Solar Impulse nije prvi solarni zrakoplov koji je čovjek osmislio. Solarna avijacija započela je s reduciranim modelima 1970., kada su se solarne ćelije pojavile na tržištu. Prvi let s čovjekom u sunčevu zrakoplovu realiziran je 1980. U SAD-u je tim Paula MacCreadyja razvio letjelicu Gossamer Penguin maksimalne snage 2,5 kW te 1981. izveo nekoliko kraćih letova. U Europi robusni Solar Challenger 1981. s pilotom u pet sati prelijeće udaljenost od Francuske do Engleske.

Piccardov poučak

No, Piccardov Solar Impulse zacijelo je najambiciozniji projekt takvog tipa. Sigurno i mnogi drugi pustolovi sanjaju obletjeti Zemlju u solarnom zrakoplovu, ali Piccard je tome najbliži i u realizaciji svojih ambicija najkonkretniji. Pa, u pitanju su specifični Piccardovi geni, tu nema uzmicanja. Bertrandov plan je danonoćni let u solarnom zrakoplovu s pilotom u kabini, što dosad još nije nitko izveo.

S bivšim vojnim pilotom Andreom Borschbergom, s kojim će se mijenjati za upravljačem zrakoplova, Bertrand Piccard planira 2012. godine preletjeti zemaljsku kuglu u danonoćnom letu. Ta avantura trebala bi trajati dvadesetak dana. Sunčeva letjelica i avanturizam prelijetanja zemaljske kugle nisu sami sebi svrha.

Koliko god je Piccard pustolov, njega pokreće energija čovjeka koji želi pokazivati smjerove razvoja. Njegov san je uz pomoć obnovljivih izvora energije letjeti dugo i bez ograničenja, bez obzira na vremenske uvjete. Obletjeti zemaljsku kuglu zrakoplovom, a za to ne potrošiti ni kapi goriva - efektna futuristička priča, ali kad je Piccard u pitanju, to je priča iz bliske budućnosti. Priča s porukom.

- Kada sa Solar Impulseom obletimo svijet bez goriva, nitko više neće moći reći da princip solarne energije nije moguće razraditi i za automobile, sisteme za grijanje i hlađenje, kompjutere... - uvjeren je Piccard.

Zanesenjak i pustolov Bertrand već je vlasnik jednog rekorda. Zajedno s britanskim aeronautičarom Brianom Jonesom 1999. je obletio Zemlju u neprekinutom letu u vrućem balonu.

Pomicanje granica

Dotad to nitko nije učinio. Taj projekt, priznao je, donio mu je slavu, ali i novac i sponzore za sljedeće projekte pod egidom “Iz nemogućeg u moguće”. Bertrandu je pomicanje granica zacijelo u genima, on nastavlja niz svojih predaka. Ne pada jabuka daleko od stabla.

Bertrandov otac Jacques Piccard, oceanograf, čijim je venama također tekla krv zanesenjaka i pustolova, 1960. je postavio svjetski rekord u zaronu podmornicom. Poput rijetke ribe, spustio se 10.916 metara ispod površine mora.

Djed Auguste Piccard, ugledni profesor fizike na Sveučilištu u Bruxellesu, prijatelj Alberta Einsteina i Marie Curie, također je bio opsjednut probijanjem granica i postizanjem nemogućeg. I on je vlasnik svjetskog rekorda. S prijateljem Paulom Kipferom 1931. godine balonom je uzletio do stratosfere, na visinu od 15.781 metra. Godinu poslije s Maxom Cosynsom uzdigao se na 16.201 metar visine.

Bertrand Piccard dolazi iz obitelji koja u tri naraštaja poručuje svijetu da bi se mogao brže razvijati i svojim pustolovnim postignućima pokazuju smjer razvoja.

Ma koliko to u početku djeluje kao avanturizam, kasnije se njihov putokaz pokaže sasvim razumljivim.

Često su mehanizmi konformizma i osigurači krupnog biznisa kočnice razvoja, jer svaka promjena znači goleme troškove, a nove tehnologije ne znače odmah i zajamčenu zaradu svima koji ih primjenjuju.

Futur sunčani

Piccardov najnoviji projekt Solar Impulse otvara niz pitanja, poput ovih: kakav li će svjetski ekonomski poredak biti kad se budemo kretali pogonom na obnovljive izvore energije te što će biti s dosadašnjim bogatim vlasnicima izvorišta nafte čije će se zalihe ionako za pedesetak godina, a možda i prije, potrošiti? Sunce na Zemlji znači život.

Picard, međutim, poručuje da je Sunce više od života. Tko zna, možda jednoga dana budemo hodali Zemljom okupani suncem, u okruženju u kojem su obnovljivi izvori energije IN, a dosadašnji zagađivački pristup u proizvodnji energije - OUT.

Obitelj pustolovnih riba i ptica

Piccardovi potječu iz kraljevske loze i bankarske dinastije. Pisac Jacques Lacarriere opisao ih je kao tri čovjeka koja utjelovljuju snove preobraženi u ribe ili ptice. Štoviše, oni pretaču snove u realnost. Francusko udruženje pustolova “Jules Verne” o njima kaže: Samo astronauti koji su se spustili na Mjesec mogu se natjecati s Piccardovima. Oni su simbol 20. stoljeća kad je riječ o znanstvenom iskustvu u pogibeljnim pothvatima nadahnutim Julesom Verneom.

Solarna arhitektura, alternativna goriva